OPASNOST ŠIRENJA LAŽNIH VIJESTI NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

array(2) { [0]=> int(62) [1]=> int(2740) }

Lažne vijesti (Fake news) nastaju korištenjem dezinformacija koje se plasiraju u javnost putem medija ili društvenih mreža. Radi se o vrsti masovne obmane u svrhu dezinformiranja, zastrašivanja, privlačenja pažnje ili stvaranja parodije i satiričnog sadržaja. Takve vijesti su jeftinije od pravih, provjerenih informacija i temelje se na činjenici da su ljudi skloni vjerovati vijestima koje potvrđuju njihova stajališta. Manipuliranje istinom postalo je osobito popularno 2016. godine, tijekom predizborne kampanje Donalda Trumpa i kampanje za Brexit. Internetom se tada širila velika količina glasina, lažnih vijesti i teorija zavjere, što se kasnije pokazalo izrazito opasnim i štetnim.

Namjerno i nenamjerno širenje lažnih vijesti i dezinformacija prisutno je i tijekom trenutne epidemije koronavirusa u Hrvatskoj i nedavnog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu. Pojava lažnih vijesti i njihovo rapidno širenje internetom predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvu u trenutnoj situaciji. Problem nastaje kada se više ne može odrediti što je istina i stvarno stanje stvari, već svaki pojedinac ima vlastita uvjerenja. Širenje lažnih i uznemirujućih vijesti može dovesti do zanemarivanja stvarne opasnosti, dok primjerice preuveličavanje može dovesti do širenja opće panike i histerije među populacijom. Na društvenim mrežama pojavila se audio snimka o tome kako je odlučeno da će Grad Zagreb biti pod karantenom zbog koronavirusa, što se kasnije pokazalo neistinom, ali je potencijalno moglo dovesti do panične reakcije građana koji bi zbog straha od karantene počeli napuštati Zagreb. Nakon potresa koji je u nedjelju pogodio Zagreb i okolicu pojavila se informacija da će uslijediti jači, katastrofalni potres, što je dodatno uznemirilo već potresene građane. Osim toga, lažne vijesti mogu dovesti i do širenja netrpeljivosti u društvu, ignoriranja stvarnih uzročnika neke nesreće i pogrešnog optuživanja.

Neke od teorija zavjere koje su raskrinkane tijekom trenutne epidemije koronavirusa su povezanost Billa Gatesa sa širenjem novog virusa te povezanost epidemije s 5G tehnologijom. Društvenim mrežama širile su se snimke Kineza koji jedu šišmiše, uz optužbe da su za epidemiju krive upravo njihove prehrambene navike, a poseban problem predstavljaju razni neutemeljeni savjeti o načinima liječenja ili sprečavanja bolesti koji se dijele na društvenim mrežama.

I mi sami možemo pomoći u sprečavanju širenja lažnih informacija na način da kritički promišljamo i analiziramo cijeli medijski tekst, a ne samo njegov naslov. Također je važno pogledati tko je autor teksta, gdje je taj tekst prvotno objavljen i kada te postoje li relevantni izvori informacija. Kako bi se zaštitili od negativnog utjecaja lažnih vijesti važno je odabrati stručne informacije koje dolaze od provjerenih institucija, ljudi i medija, dok informacije koje kruže internetom i društvenim mrežama trebamo uzimati s oprezom. U sljedećem videu možete pogledati kako provjeriti vijesti u pet koraka.



©2019 Televizija Student