Mlada i sve zapaženija lica Hrvatske radiotelevizije

array(2) { [0]=> int(62) [1]=> int(2249) }


Veliko osvježenje u Informativnome medijskom servisu Hrvatske radiotelevizije (HRT) tijekom posljednje dvije godine su mladi novinari i izvjestitelji. U kratkome vremenu primijetili su ih i gledatelji i struka, a kolege novinari i urednici nerijetko hvale njihove ideje i kreativni pristup temama u svim oblicima novinarskoga izri?aja te vode?im informativnim emisijama Hrvatske radiotelevizije – od Vijesti, Dnevnika, uvodnih priloga u emisiji Otvoreno, Teme dana, Studija 4, Labirinta, Regionalnoga dnevnika, Hrvatske uživo, Panorame i brojnih drugih emisija.


Donosimo vam pri?u tek o dijelu mladih novinara i izvjestitelja koji svojom vedrinom, profesionalnoš?u i predanoš?u postaju sve zapaženiji u svojemu radu na javnome medijskom servisu. Oni su izvjestitelji za udarne informativne emisije, ali i videonovinari koji na takozvanome pasivnom dežurstvu te u slu?aju nenadanoga doga?aja izlaze na teren i snimaju doga?aj za izvanredne vijesti. Mnogi su se od njih posebice iskazali za velikih poplava prošlih godina te u migrantskoj krizi, a neprocjenjiv je bio i njihov profesionalni doprinos u medijskoj obradi krize vlasti u prošlome sazivu Hrvatskoga sabora, kad je trebalo što prije objaviti izjave klju?nih politi?ara o situacijama koje su se mijenjale svakoga trenutka.

Borko Brunovi?

Diplomirani je politolog, a sad najviše radi kao videonovinar i izvjestitelj. Od svojih dosadašnjih radova posebno isti?e javljanje s deložacije uživo za Dnevnik, prilog o prodaji prava tvrtke Croatia Airlines za slijetanje na londonski Heathrow te intervju s kandidatom za ameri?ki senat Steveom Machatom. San mu je postati ratnim izvjestiteljem iz neke bliskoisto?ne ili afri?ke države. Najve?i izazov su mu brzina i objektivnost, a da se pritom izbjegne površnost.  

„Dinamika u novinarstvu katkad traži od nas površnost zbog nedostatka vremena da se provjere sve informacije, što je ?esto izvor frustracija“, isti?e Borko Brunovi?.

Mladima koji žele raditi u medijima poru?uje da mediji moraju biti korektiv društva i prozor u svijet te dodaje da je još nešto važno u novinarskome pozivu. To je strpljenje: „Put je do velikih i bitnih pri?a poplo?an mnogim rudarskim zadatcima koji donose rutinu i iskustvo.“

Tomislava Gudelj

Tomislava je iz Slavonskoga Broda, a u Zagrebu je studirala kroatologiju i sociologiju, a na Hrvatskoj radioteleviziji prati dnevnu politiku za Informativni medijski servis, ve?inom za središnji Dnevnik. Najprije je radila u popularnoj mozai?noj emisiji Dobro jutro, Hrvatska, a prvi je zadatak dobila 1. travnja te je, kad ju je urednica pozvala na zadatak, mislila da je rije? o – prvotravanjskoj šali. U karijeri se i dalje vidi u novinarstvu i na Hrvatskoj radioteleviziji.

„Novinarstvo je najljepše zanimanje na svijetu koje ti daje mogu?nost da pomažeš drugima, otkrivaš istinu, upoznaješ mnogo ljudi, putuješ, razvijaš vlastitu kreativnost i intelekt. Raduje me kad vidim da sam nekome pomogla, a najve?i mi je izazov uspjeti u tome“, smatra Tomislava Gudelj.

Najve?i joj je uzor Goran Mili?, zbog na?ina na koji donosi pri?e. Njegovi su putopisi zanimljivi i zabavni svakome laiku, a pritom i pou?ni, pojašnjava Tomislava Gudelj. Tu je i Damir Matkovi? jer je, kako kaže, hodaju?a enciklopedija, te Mirjana Posavac sa svojom plahom i nježnom ženstvenoš?u, a koja je ujedno intelektualno jaka i staložena. Svima koji sanjaju o medijskome pozivu Tomislava Gudelj poru?uje: „Napetost, nervoza, neizvjesnost, kritike i vremenski tjesnac samo su neke od prepreka koje ?e prije ili kasnije zaustaviti neodlu?ne. Zadovoljstvo dok pronalazite rješenja u teškim situacijama ispunjava samo one koji znaju da su na svojemu terenu. Omjer je prednosti i nedostataka za svakoga druk?iji.“

Kristian Došen

Diplomirani je novinar, ro?en i odrastao u Bjelovaru. Trenuta?no je najprepoznatljiviji kao voditelj informativne emisije Studio 4 na ?etvrtome programu Hrvatske televizije (HTV 4) koja se uživo emitira svaki dan od 9.00 do 15.00, a usto povremeno vodi i Vijesti na ?etvrtome programu Hrvatske televizije (HTV 4) te donosi pri?e za Dnevnik. Karijeru je zapo?eo u emisiji Govornica, kao voditelj i videonovinar, a najstresniji mu je bio tjedan krize vlade Tihomira Oreškovi?a: „Stanje se mijenjalo iz sata u sat.“ Prisje?a se i Govornice iz Bogovi?eve ulice u Zagrebu, kad je to?no na po?etak emisije ispred ostakljenoga studija redovito dolazio nepoznati muškarac i plesao i mahao i tako godinu dana.

„Nekad je bilo teško suspregnuti smijeh i ozbiljno razgovarati s gostima kad uo?iš da on vani ima svoju emisiju“, kroz smijeh nam je ispri?ao Kristian Došen koji bi se ubudu?e više volio baviti istraživa?kim temama u Informativnome programu Hrvatske televizije.

Matea Ribarevi?

Ro?ena Zagrep?anka, a radi kao novinarka i videonovinarka Informativnoga medijskog servisa Hrvatske radiotelevizije.

„Iako sam se bila u prilici baviti i politi?kim temama, moji zadatci uglavnom uklju?uju takozvane tople ljudske pri?e“, isti?e Matea Ribarevi?.

I ona se prisje?a kriznih situacija u kojima je sudjelovala kao novinarka.
„Dan po?etka vojnoga udara u Turskoj 16. srpnja 2016. zauvijek ?u zapamtiti. Probudio me je telefon. Kolega Marko Stri?evi? užurbano mi je rekao Turska, trebamo te. Hitno je. Do?i! U roku od 15 minuta stigla sam na Prisavlje. Srce mi je bilo u grlu. Izvanredni je program kretao za trideset minuta, a sve kao da se urotilo protiv nas. U studiju nije bilo kamermana, imali smo samo jednog montažera, sinkronizacijska kabina je bila zaklju?ana, a klju?a nije bilo. U jednome sam trenutku imala ulogu novinara, kamermana u studiju i majstora tona kojemu je umjesto mikrofona u sinkronizacijskoj kabini oru?e bio mikrofon jedne stare kamere. Sat i pol programa odradilo je nas devetero. Kad je sve završilo, bili smo pod tolikim adrenalinom da smo zaboravili na vrijeme, ostali smo na televiziji do zore. Bili smo umorni, ali ponosni“, prisje?a se Matea Ribarevi? i dodaje: „Nažalost, naš trud kolege iz dijela medija nisu prepoznali. Drugo jutro su nas prozivali da smo prespavali državni udar u Turskoj iako je, u usporedbi s drugim televizijama, program Hrvatske radiotelevizije sadržajno bio najbogatiji. Vijesti smo objavljivali iz minute u minutu, imali smo bogatu sliku, uklju?enja s mjesta doga?aja. Danas, kad se osvrnem na tu ve?er, mogu samo re?i da sam ponosna što sam bila dio toga tima“, zaklju?uje Matea Ribarevi? i tvrdi da je svaki dan u ovom poslu druk?iji te donosi nešto novo. „Rokovi nam uvijek prijete, mjerna je jedinica rada sekunda, a svaka je napisana i izgovorena rije? pod lupom javnosti.“

Dino Goleš

Ina?e ?akov?anin, novinar je koji donosi pri?e za Vijesti i Dnevnik, a vodi i Vijesti na ?etvrtome programu Hrvatske televizije (HTV 4).

„Moj je profesionalni trenutak koji se ni s ?im dosad ne može mjeriti snimanje pri?a o izbjeglicama s kolegicom Mateom Ribarevi?. S neopisivim smo ponosom poslije gledali te naše sugovornike i priloge u razli?itim emisijama na Hrvatskoj radioteleviziji, a to je jedna od onih stvari koje vam promijene pogled na život i nadmaše sve što ste dotad radili. To je ono stvarno novinarstvo o kojemu sam kao student sanjao, pri?e koje imaju dušu i novinar u službi maloga ?ovjeka, kako bi i trebalo biti“, kaže Dino Goleš.

Prisje?a se i stresnih trenutaka, poput poziva tadašnje urednice tre?ega Dnevnika Tatjane Munižabe u kojemu mu javlja da je tadašnji ministar branitelja Mijo Crnoja prije pet minuta podnio ostavku te ga moli da do?e napraviti pri?u. „Tada je bilo manje od sat i pol do po?etka emisije i stvarao sam pri?u voze?i se u automobilu i gotovo doslovno uletio u montažu. Prilog je bio poslan tri sekunde prije emitiranja! Iako se to ne doga?a svakodnevno, shvatio sam da su kratki rokovi normalna stvar u proizvodnji aktualnih tema za informativni program“, isti?e Dino Goleš i zaklju?uje kako mu se, bez obzira na ljubav prema ljudskim pri?ama, svi?a i angažman pred kamerom.

Ana Malbaša

Ro?ena Sinjanka, po struci komunikologinja, u Informativnome medijskom servisu Hrvatske radiotelevizije prati razli?ite društveno-politi?ke teme u prilozima i javljanjima uživo za Dnevnik, Vijesti i Hrvatsku uživo. Usto radi i za jutarnju emisiju Imam problem na Prvome programu Hrvatske televizije (HTV 1), a autorica je dužih reportaža o problemima koji mu?e hrvatske gra?ane.

„Nikada ne?u zaboraviti kako me je kolega iz emisije Što vas žulja proveo po hodnicima Hrvatske televizije i u sat mi vremena uspio objasniti kako se izra?uju prilozi – gdje pregledavam materijal, gdje ?itam tekst, gdje su montaže. Prve su mi reportaže bile najzanimljivije: snimala sam tako jednu gospo?u koja je u trezor banke ostavila fotografije pokojnoga muža i drugih ?lanova obitelji za budu?e naraštaje. Ta mi je gospo?a, koja je ina?e cijeli život pomagala drugima darivaju?i krv, sa svojom pri?om podsjetnik da su prave uspomene s pravim ljudima najve?e bogatstvo ?ovjeka“, isti?e Ana Malbaša.

„U radu za Dnevnik ?esto se dogodi da se u montažu u?e u posljednji trenutak. Tako sam u svojim po?etcima jednom prilikom imala samo 15 minuta za montiranje priloga. Uspjeli smo poslati pri?u tek minutu prije prikazivanja, a danas mi se moja ondašnja nervoza ?ini smiješnom: onoga trenutka kad sam dobila dokaz da se u ?etvrt sata može složiti pri?a, po?ela sam druk?ije doživljavati vrijeme“, tvrdi Ana i dodaje da se u budu?nosti vidi u istraživa?koj emisiji duže forme, nekoj poput nekadašnje Latinice.

Andrej Rašljanin

Po struci magistar kulturologije i medijske kulture iz Osijeka, radi kao novinar u Informativnome medijskom servisu Hrvatske radiotelevizije. „Najuzbudljiviji su mi trenutak karijere bila javljanja sa Sljemena na kojemu su se održavale utrke Svjetskoga skijaškog kupa za slalomaše i slalomašice. Proveo sam tri dana na Sljemenu i napravio više od deset javljanja uživo u dva dana, s uzbudljivoga i velikoga sportskog doga?aja, na temperaturama ispod ništice koje nikada ne?u zaboraviti. Nakon svakoga sam se javljanja odlazio utopliti u grijani šator te doznati nove informacije, a onda bih se vra?ao na mjesto doga?aja pratiti utrku i pripremati novo javljanje. Na Sljemenu sam imao više javljanja uživo nego dotad u cijeloj karijeri“, s ponosom isti?e Andrej Rašljanin i kaže da mu se baš na Sljemenu dogodio i jedan od najstresnijih trenutaka karijere kad mu je, tijekom javljanja uživo za Vijesti, u ciljnu ravninu uskijao skijaš i podigao snijeg koji je u vrtlogu po?eo padati na njega i kamermana. U novinarstvu ga, dodaje, mnogo toga veseli, ali ima i brojnih izazova.

„Dvaput sam od sugovornika saznao da je ubrzo nakon emitiranja pri?e problem gra?ana bio riješen. Najve?i su mi izazov javljanja uživo i fonetske vježbe. S ponosom volim re?i da sam iz Osijeka, ali i prije nego što stignem to re?i, kažu mi Aha, lega, znamo odakle si. Zato s foneti?arima radim na skra?ivanju osje?koga naglaska“, kaže Andrej Rašljanin.

Maja Tanasovski

Magistrica je novinarstva i trenuta?no završava i poslijediplomski specijalisti?ki studij. Ro?ena je Zagrep?anka koja je provela godinu i pol dana u Africi rade?i kao slobodna novinarka za hrvatske medije. Vodila je i vlastiti humanitarni projekt, pa je i gostovala u nekoliko HRT-ovih emisija i bila sugovornicom u brojnim temama za Nedjeljom u dva, Labirint i Hrvatsku uživo. Na Hrvatskoj radioteleviziji je po?ela raditi u rujnu 2015. godine, a teško joj je izdvojiti najzanimljiviji i najuzbudljiviji trenutak u dosadašnjoj karijeri. Kaže da je to svaki dan.

„Rad u Africi odska?e od nekih svakodnevnih stvari, ali isto tako i boravak na brodu iz Turske za Egipat sa sirijskim izbjeglicama 2012. godine, drugi val revolucije u Egiptu, pri?a o posljedicama ?etrdesetogodišnjega rata u Sudanu i djeci ulice, pri?a o plemenima doline Omo u Etiopiji koja žrtvuju djecu u 21. stolje?u, intervjui s djecom vojnicima u Ugandi, pri?a o plemenima Dogon u Maliju“, nabraja Maja Tanasovski.

Prošla je trideset afri?kih država, a radila je i pri?u o borcima Muay Thai na Tajlandu. „Svako je putovanje novo uzbu?enje, a svaka pri?a novi izazov, primjerice pri?a o uvjetima u zatvoru za koju sam razgovarala i s bivšim zatvorenicima bila je zanimljivo iskustvo. Mogu re?i da me veseli ?injenica što i dalje imam izazove u svojemu poslu. Novinari moraju pratiti sve, govoriti glasno i hrabro. Uz posao novinara u?ite kako u?initi nemogu?e, kako upravljati svakom situacijom“, zaklju?uje Maja Tanasovski i kaže kako vidi sebe u budu?nosti kao novinarku vanjske politike koja izvješ?uje iz nekog budu?ega Mosula, naravno za Hrvatsku radioteleviziju.



©2019 Televizija Student