Entuzijazam + rad + umrežavanje + suradnja = ključ uspješnog financiranja znanosti!

Znanstvenici, popularizatori znanosti, poduzetnici i komunikacijski stru?njaci ponovno su se okupili kako bi raspravljali o tome imaju li hrvatske tvrtke interesa ulagati u projekte (populariazacije) znanosti i koji kriteriji presu?uju u korist pojedinog projekta. Organizatori: Institut Ru?er Boškovi? (IRB), Udruga Profesor Baltazar, projekt „Znanstveni edukativno-zabavni centar’ (ZEZ) i popularno znanstvena radijska emisija „Znanost na eteru“.

Podnaslov panelice – Male tajne velikih majstora, dobar je opis atmosfere koja je vladala zagreba?kim Multimedijalnim centrom na žustroj ve?erašnjoj diskusiji. Majstori poput matemati?ara Tonija Miluna, popularnog ‘ i njegova PR stru?njaka, Nikole Mujdži?a, otkrili su koji je ‘recept’ za uspjeh (znanstvenog) projekta i privla?enje donacija. Iako na po?etku nisu imali jasnu viziju projekta, ogromnom koli?inom entuzijazma i rada, ali i timom ljudi od kojih svatko radi ono u ?emu je najbolji, uspjeli su ‘izgurati’ sjajan projekt.

Da su dijalog i umrežavanje i više nego potrebni u znanstveno-gospodarskoj komunikaciji, naglasio je i inozemni gost panelice, Kim Gladstone Herlev, zamjenik izvršnog direktora znanstvenog centra Experimentarium iz Danske.

”Dijalog je taj koji je generator u procesu ‘fundraisinga’. On potencira nove ideje jer u ‘fundraisingu’ nema gotovih rješenja. Mi ne dolazimo s gotovim projektnim paketom niti pred institucije nit pred poduzetnike, mi ih od prvotne ideje zajedno razvijamo i prilago?avamo i to je ono klju?no.” – zaklju?io je Herlev.

Za uspješan fundraising dijalog i umrežavanje neizbježni su

Ono što u Hrvatskoj još nije ustaljeno kao praksa, za razliku od razvijenih zemalja jest financiranje znanstvenih projekata iz privatnog, a ne samo državnog sektora. Ve?ina tvrtki koje posluju u Hrvatskoj tek po?inje uo?avati važnost ulaganja u znanstvena istraživanja i nove tehnologije. „Jedno od osnovnih pravila koje treba uzeti u obzir prilikom osmišljavanja odre?enog projekta jesu društvena i tržišna potreba za odre?enim projektom jer ?e tako projekt biti prepoznat od strane potencijalnih sponzora“, izjavio je Nikola Franceti?, operativni direktor HT-a.

Rasprava se zahuktala prozivanjem nadležnih institucija i negodovanjem zbog kriterija koji izjedna?avaju humanitarne i popularizacijske projekte te prozivanjem tvrtki orijentiranih isklju?ivo na profit, zanemaruju?i pritom društvenu korisnost pojedinog projekta. Tako?er, istaknuto je da javni sektor prilikom raspisivanja natje?aja mora imati jasnu viziju o tome što želi posti?i i imali odgovornu osobu koja ?e procijeniti projekte predložene za financiranje. ”Nije dovoljno podijeliti male, jednake iznose i tako ‘kupiti’ mir – možda ne bi bilo loše preporu?iti da se neki projekti udruže.” – bio je prijedlog upu?en s tribina.

Da hrvatske tvrtke imaju interesa ulagati u projekte popularizacije znanosti i znanstvenih istraživanja, složili su se panelisti, ali i publika. Ipak, gosti su dodali kako je ovo tek po?etak i da su umrežavanje i suradnja nešto na ?emu treba još puno raditi. Umrežavanje i suradnja popularizatora znanosti jednostavna su ra?unica – na taj na?in zajedno mogu imati puno ja?i utjecaj i biti konkuretniji prilikom dobivanja financijskih sredstava za pojedini (znanstveni) projekt.

Projektom Znanost je IN u javnost je odaslana jasna poruka

”Otvorili smo brojna pitanja i na ve?inu dobili odgovore. S nekim smo odgovorima zadovoljni više, a s nekima manje. Me?utim, vjerujemo da smo poslali jasnu poruku – više dijaloga i suradnje umjesto prozivanja i negodovanja princip je kojeg još nismo usvojili, a trebali bi ukoliko želimo ozbiljnije rezultate.” – zaklju?ili su organizatori projekta Znanost je IN na posljednjoj panelici.

Projektom Znanost je IN u sklopu ciklusa radionica i panel rasprava pokušali su doprinijeti popularizaciji znanosti i osvijestiti probleme koji se vežu uz obrazovanje i znanost. Nastojali su ukazati na problem nepostojanja nacionalnog prograna za rad s nadarenom djecom, malog broja studija znanstvene komunikacije koji bi mlade znanstvenike nau?io kako komunicirati prema javnosti te suštinskim problemom financiranja znanstvenih projekata.

Projekt Znanost je IN održao se uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a pod pokroviteljstvom Sveu?ilišta u Zagrebu i Grada Zagreba. Partneri su projekta: CARNeta, Institut sinergije znanosti i društva (ISZD), Kongresni ureda Turisti?ke zajednice Grada Zagreba, Kultura promjene Studentskog centra u Zagrebu, Me?unarodni institut znanosti i obrazovanja (MIZO), Udruge Kreatom i Klubu studenata PMF-a ‘?umez’.

Fotogalerija: radionica i panel-diskusija Gospodarstvo i znanost



Više o


©2019 Televizija Student