“Direktna demokracija može se ostvariti”

 

„Bez pojedinaca nema ni društva, i oni su važni akteri!“, istaknuo je Smári McCarthy u svojoj prezentaciji Demokratska likvidnost, kojom je otvorio prvi panel konferencije. Svi bi trebali biti uklju?eni u demokraciju i politi?ki život onoliko koliko to sami žele, bez pritiska na ve?u ili manju uklju?enost. Osvrnuvši se na to spominje delegirani glas, to jest prijenos prava na osobu od povjerenja koja bi ga iskoristila. Baš zato bi trebao biti opcija pri glasanju, kao i tradicionalne dvije, sudjelovanje u izborima, kada se izjašnjava zaokruživši da ili ne, ili apstiniranje, odnosno suzdržanost od glasanja. Upozorava na bitan problem moderne demokracije, nedostatak likvidnosti i uklju?ivanje gra?ana u stalno kretanje politike, ne samo na izborima (lokalnim, regionalnim, nacionalnim).

Panel je nastavljen prezentacijom Amy O´Donnell, koja je svoj fokus izlaganja stavila na mobilne platforme. Njima bi se uštedilo vrijeme i novac. Njezina organizacija FrontlineSMS nudi besplatan software koji ne zahjeva internet konekciju, te napla?uje jedino cijenu tekstualne poruke. O’ Donnell je navela da tehnologija predstavlja mali dio u izbornom sustavu, te stavila naglasak na komunikaciju i povratnu informaciju glasa?a. Komunikacija preko mobitela je intimna i pruža mogu?nost za prikupljanje istinitih podataka koje odražavaju pravo stanje te glasovanje preko mobitela utje?e na promjene u društvu. Dodala je da se tehnologijom postiže napredak koji dovodi do stvaranja civilnog društva.

Nakon prezentacija inozemnih predava?a, raspravu su nastavili naši stru?njaci. Pe?a Grbin, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politi?ki sustav rekao je kako direktna demokracija nije nužno bolja od predstavni?ke. Direktna bi trebala postojati uz predstavni?ku, a ne sama po sebi. Ono što je na papiru najdemokrati?nije u praksi nije uvijek tako, ?ega smo i sami svjesni. Dodaje da se više pažnje treba usmjeriti na lokalnu samoupravu. Ministar uprave, Arsen Bauk, govorio je kako bi u RH trebalo definirati teme za koje se može raspisati referendum te za koje ne, osvrnuvši se na Zakon o Refrendumu. Spomenuo je i potrebu za rješenjem problema malog broja izlaska bira?a na izbore. Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Robert Podolnjak, tvrdi kako se gra?anima treba dati uloga u donošenju i mijenjanju ustava, jer se upravo pri njegovom mijenjanju zaboravlja na interes gra?ana. Stavlja naglasak na demokratizaciju demokracije koja pretpostavlja ve?u i aktivniju ulogu gra?ana. U Hrvatskoj se referendum održava samo kada je pitanje ulazak ili izlazak iz nekog saveza, ali ne i za druga bitna pitanja. Poput Grbina, smatra da je klju?na lokalna razina i što ve?a uklju?enost u lokalnu demokraciju. Hrvoje Juri?, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, tvrdi kako sistem u kojem mi živimo zapravo i nije demokracija, ve? svojevrsna parodija demokracije. Smatra kako se treba zamjeniti cijeli sustav u njega dodati više referenduma,a osvrnuo se i na stanovništvo koje se ne koristi internetom. I njima je potrebna edukacija i participacija u direktnoj demokraciji. Navodi kako internet nije medij putem kojeg se takva demokracija može najbolje ostvariti. Naime, 30% ljudi u Hrvatskoj ne koristi se internetom. Svi bi gra?ani trebali biti uklju?eni u stvaranje demokracije, ali oni ne mogu biti aktivni tako da ih se prisili da koriste internet, ukoliko to ina?e ne rade. Stoga, trebalo bi djelovati u me?uvremenu, a ne u nekom drugom vremenu. Rješavati sadašnje stanje umjesto da se konstantno unaprije?uje budu?nost. Kao bitne navodi sfere edukacije i medija, koje oblikuju javno mnijenje. U njihovoj promjeni treba djelovati revolucionarno kako bi živjeli u zajedništvu i solidarnosti, i time pružili bolje temelje za direktnu demokraciju. Prema njemu ona nije utopija te se može ostvariti ukoliko se prona?u odgovaraju?e forme osvještavanja i aktiviranja.. Trebalo bi ponuditi nove forme institucionalizacije, revitalizirati pojam zajedništva i solidarnosti koje je poništavano od strane vladaju?e elite.

Piše: Ina Bili?


Više o


©2019 Televizija Student