Nakon tri uspješna CroID projekta pod vodstvom profesora Billa Silcocka s Arizona State Universityja, profesorice Tene Perišin s Fakulteta političkih znanosti, došao je red na ”Neku novu generaciju”.
Četrnaest odabranih studenata deset je dana intenzivno radilo na socijalno angažiranim prilozima o specifičnostima hrvatskog društva. Rezultat radionice bile su čak dvije polusatne emisije, jedna na hrvatskom i druga na engleskom jeziku.
Od prvog se dana vrlo intenzivno radilo na pričama, ali i pojedinačnom napretku sudionika radionice. Polaznici su tako bili potaknuti da izađu iz svoje ‘comfort zone’ i okušaju se u ulogama koje su za njih nove i nepoznate. Vječni snimatelji odradili su svoje prve stand upove (Matej), a zaljubljenici u montažu postali su tv voditelji.
Osim novih uloga većini polaznika izazov su bila i američka televizijska pravila i norme koje se uvelike razlikuju od hrvatskih. Važnost novinarskog stand upa, koji u američkoj tradiciji uopće nije ‘stand’ već podrazumijeva barem hodanje prema kameri, a u najboljem slučaju i sitnu akrobaciju; u Hrvatskoj nije toliko naglašena. Dok kod nas nije neobično da čak i u složenim prilozima ne vidimo lice novinara, u američkom pristupu to nije slučaj.
Isto tako, jezični asketizam i krajnja konciznost koje krase priloge na našim prostorima, u Americi se često zamjenjuju teatralnijim i pompoznijim izrazima i nastupima.
Nakon prvotnog kulturnog i televizijskog šoka, dogovoreno je da će urednice emisija biti Marija Edita Feldi i Gea Ujčić. Urednikom fotografije postao je Matej Đuzel, a za voditelje su izabrani Mia Planinić i Stjepan Pavić za hrvatsku emisiju, te Sara Lea Čenić i Antonio Penić za englesku verziju. Uvelike su nam pomogli i profesor Charlie Gee, Dejan Oblak, Dado Finzir i alumni CroID-a Marina Hudoletnjak.
Ideja radionice bila je stvoriti priloge zanimljive publici koja živi u Hrvatskoj i poznaje hrvatske običaje, izazove i specifičnosti, ali paralelno proizvesti sadržaj koji bi i publiku manje upoznatu s našim prilikama zainteresirao za gledanje emisije. Iako su se hrvatska i engleska verzija priloga uvelike razlikovale, teme priloga su ostale iste u obje emisije.
Većina polaznika radionice složila se kako je trenutno najveći izazov s kojim je Hrvatska suočena ”demografska kriza”, pa su se njome iz različitih kuteva bavila tri priloga. Karla Vidović, Lana Landeka i Antonio Penić, posjetili su Čabar kako bi nam ispričali priču o gradu koji polako izumire. Od tamo se mladi iseljavaju, a broj rođene djece u padu je iz godine u godinu.
Mia Planinić, Ajla Šabanac i Patricija Topić uputile su se u Opatiju kako bi saznale kojim se mjerama Opatijci bore protiv negativnih demografskih trendova. Gea Ujčić i Matej Đuzel otišli su u Rijeku zbog priče o osam srednjoškolskih prijatelja od kojih je samo jedna djevojka ostala studirati u Rijeci.
Rijekom su se bavili i Stjepan Pavić i Janko Debeljak koje je zanimalo što za najveću hrvatsku luku znači da 2020. postaje Europskom prijestolnicom kulture. Prilog o ženskim pravima Sare Lee Čenić, Dore Nizić i Marije Edite Feldi također je neke od sugovornika pronašao među riječkim aktivisticama za ženska prava, dok je ostatak priloga snimljen na Noćnom maršu u Zagrebu održanom za osmi mart.
Nacionalnim manjinama u Hrvatskoj bavili smo se u prilogu o Abiju iz Senegala koji već nekoliko godina živi, pjeva i pleše u Hrvatskoj. Osim toga, Lana Landeka i Marija Edita Feldi pripremile su i priču o srednjoškolcima iz San Diega u posjetu zagrebačkoj V. gimnaziji.
Nakon 57 prepješačenih kilometara, preko 30 intervjua i iskustva napuštanja studija radi zatvaranja Fakulteta, radionica je rezultirala s 12 priloga i nezaboravnim iskustvom za mlade novinare i novinarke.
Emisije su premijerno prikazane predstavnicama Ambasade SAD-a u Zagrebu, te polaznicima radionice profesora Huga Pereza održane u prosincu 2017. godine. Sudionicima obiju radionica podijeljene su diplome za sudjelovanje i prigodni pokloni Ambasade.
