Zaključak izbornih inovacija

Dvodnevna konferencija završila je Panelom 8, zadnjim panelom, kojim se pokušalo sveobuhvatiti interaktivne panele. Panelisti su se završim rije?ima osvrnuli konkretno na izborni sustav.
Pe?a Grbin, izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora, smatra da sustav s ovim izbornim jedinicama, nije dobar. Zato što na neki na?in izabrani predstavnici iako birani po višemandatnim opozivima ne predstavljaju ljude koji su ih birali. Dakle, ne predstavlja volju gra?ana kakva bi se postigla da je cijela Hrvatska izborna jedinica.Izborni sustav preba pratiti uzor na novi zeland i njema?ku, gdje je nacionalna lista definirana brojem mjesta u parlametnu, a gra?ani sami izabiru tko ?e ih predstavljati. Bitan mu je sustav koji bi bio demokrstski, gdje bi predstavnici imenom i prezimenom odgovrali za svoje postupke. Ne treba bježati od nejednakih izbornih jedinica, ako ?emo zadržati ovakav na?in izbornih jedinica u hrvatskoj. Dakako, ne treba bježati od sukobljavanja i iznošenja mišljenja. Sljede? stvar koje se dotaknuo jest pitanje referenduma. Zakon se mora mjenjati. Rok za prikupljanje potpisa. Naime, 15 dana nije dovoljno, te procedura referenduma, ona je dosta nejasna. Zakon je nedore?en, te se u mnogim situcijama ne zna na što i kako reagirati. Koji su rokovi, tko ispituje, na koji na?in. Je li potrebno preispitati sve registrirane bira?e, na koji na?in ?e se izdvojiti ispitna skupina i sli?no. U okvirima zadanih ustavom gdje imamo odre?eni broj potpisa koji se moraju prikupiti, zalažemo se za konkretne promjene zakona o referendumu. Dopisno glasovanja-elektronsko glasovanje. Svi u startu traže u njima rupe, i ljudi se boje zloupotre. Budu?i da se i standardno glasovanje zloupotrebljava, ovo ne bi trebao biti problem. Ono što je potrebno ponovno razmotriti je lokalna samouprava. Je li nam potreban ponovni izbor gradona?elnika. To bi bilo odli?no ako izaberemo divnu, krasnu, poštenu osobu. Ali to nikad nije slu?aj. Napominjem da na prvi spomen ukidanja funkcije gradona?elnika, oni su se ustali isti?u?i da je to protuustavno. To nije istina.
Gospodin Gordan Masnjak se osvrnuo na rok za prikupljanje potpisa i spomenuo inicijativu 2009 – More i kopno, kada su uspjeli sakupiti 200 000 potpisa u 15 dana. Te naglasio da nije u to roku problem.
Gospodn Smith s Fakulteta politi?kih znanosi u Floridi, javio se kako bi komentirao raspravu jer je, po njemu, izgubila ideju o inicijativi gra?ana. Sve brojke su nebitne, ve? je bitno kako je teško njih skupiti. To je problem o kojem trebaju razgovarati vlada i gra?ani, jer o?ito imaju razli?ita mišljenja. Debata je ono što se treba odraditi, pogotovo bi trebali uklju?iti gra?ane i njihovu inicijativu. Njegovo istraživanje je pokazalo da je u zadnjem desetlje?u pla?eno ljudima za glas. To više nije gra?anska inicijativa, nego je preuzato od strane velikih korporacija. Inicijativa gra?ana je isto podjeljena, može dovesti do jako lijepih rezulatata (primjer je Švicarska) ili do nezadovoljstva. Mora se odratiti rasprava u kojoj bi se odlu?ilo ho?e li se nastaviti gra?anska inicijativa biranja ili bez nje. Grbin odgovara da se slaže, ali prvo treba razmotriti temu u potpunosti, a onda se treba zakon konkretno promijeniti. Ono što je u zadnje vrijeme, njemu interesnatno jest opcija davanja preferencijskog glasa. S tim se ne bi mogao promijeniti izborni model, i ono što je bitnije to bi bio prvi politi?kih na?in funkcinoiranja izme?u gra?ana i stranaka. Tonino Picula, ?lan odbora za Ustav, Poslanik i politi?ki sustav komentirao je naziv preferirani, nije mu bio jasan, kad on nikoga ne preferira. Trebaju se birati konkretni kandidati s imenom i prezimenom. Te što se doga?a sa listama bira?a koji nisu predatavljeni, sve one koje nisu ušle u uži izbor. Ti se glasovi trebaju pretvoriti u kompenzacijske mandate. Zdravka ?ufar šari? rekla je da nismo spremni za uvo?enje velikih inovacija, koje podrazumijevaju velike finacijske izdatke. U?injeni su one mali koraci kao što je mogu?nost glasanja za slijepe. Ostali koji zbog svoje invalidnosti ne mogu glasati isto su problematika. Koja bi se trebala riješiti.
Suzana Kaši?, savjetnica u GONG-u, rekla da od po?etka ima problem sa rije?i inovacija. Gong se godinama zalaže za razne promjene i izmjene. Kolege prije me su spominjali promjene u zakonima, a to nisu inovacije. Inovacije su tamo gdje se nalazi duh društva i te inovacije dolaze iz sfere društva koje nije podržano državom. Da bi se neke inovacije uvele mora postojati politi?ka volja, a nje nema. Te je zaklju?ila cjelokupnu raspravu s komentarom da se nada da ?emo na sljede?oj konferenciji zaista pri?ati o nekim inovacijama.

Piše: Ivona ?uk

Komentari

komentara


Više o