Utjecaj društvenih medija na izborni proces

Drugi dan me?unarodne konferencije u organizaciji GONG-a zapo?eo je petim panelom i uvodnom rije?i moderatorice tog panela, Anom Bena?i?, novinarke Net.hr-a. Nakon što je predstavila sve paneliste, gospo?a Giovanna Maiola, iz Instituta za istraživanje medija Osservatorio di Pavia, zapo?ela je svoju prezentaciju. Posljednjih dvadesetak godina, Maiola sudjeluje u medijskim istraživanjima, ?iji je rezultat dolazak do zajedni?kih me?unarodnih na?ela u novinarstvu. Kaže da u Americi društveni mediji imaju veliki utjecaj na „obi?ne“, stare medije kao i na izborni proces. Glavni politi?ari otvarali su svoje twitter stranice kako bi postali interaktivni s ljudima. ?im je kampanja završila, ugasili su stranice jer su bili dosadni. Stariji mediji skromni su u tehni?kim mogu?nostima, te susre?u se s problemom ograni?enog mjesta za informacije. Javlja se pitanje koji je model komuniciranja bolji, stari u kojem spiker javlja rezultate izbora, ili novi u kojem npr. Obama sam objavljuje rezultate na svojem Twitter profilu. U Italiji su javni mediji uvijek bili pod kontrolom države. Dalje se osvrnula na izbornu komunikaciju u kojoj postoje tri glavna sudionika, politi?ari, bira?i i novinari. Politi?ari imaju pravo da se njihova poruka ?uje, da ponude svoje programe i planove. Glasa?i, odnosno bira?i imaju pravo ?uti koje se politi?ke opcije i druge alternative nude, te kakvi su njihovi programi te saznati sve o izbornom procesu. Novinari imaju pravo pokrivati kampanju, te probleme koji nastaju tijekom izbora. UN tvrdi i zalaže se za pluralizam medija i slobodu izvještavanja, novinari trebaju biti oslobo?eni krivnje kada je rije? o izvještavanju, politi?ari kao takvi moraju biti podložni ?eš?im i ja?im kritikama novinara. Svaka prozvana osoba ima pravo na odgovor, reklamiranje i oglašavanje mora biti transparentno. U svibnju 2009. godine UN je objavio priop?enje o medijima i medijima u izbornom procesu. Ono predstavalja zbroj smjernica na globalnoj razini, ono se odnosilo na stare medije, ali se može primijeniti i na nove. Uloga interneta u SAD-u jest središnja, dok je u drugim, manje razvijenijim zemljama ona ograni?ena. Pitanja koja se javljaju u novinarstvu na internetu jesu: Tko je novinar? Koje su uloge u cyber prostoru? Što su masovni mediji? Koliko su informacije na mreži vjerodostojne? Navela je primjer za posljednje pitanje. Naime, 2009. godine došlo je do izmišljotine jednog Amerikanca. On je otvorio blog predstavljaju?i se kao Amina, djevojka iz Sirije koja je uhi?ena zbog politi?kog djelovanja, Amnesty International je zahtjevao njeno puštanje na slobodu. Za deklaraciju medija, odnosno da medij javno otvoreno poti?e odre?enu politi?ku opciju, to ne zna?i njegovo smanjenje profesionalnosti, ve? bi ?itatelju bilo lakše, osje?ao bi se ugodnije.

Nakon Maioline prezentacije, moderatorica Bena?i? postavila je pitanje Zrinki Bardi?, posebnoj medijskoj savjetnici predsjednika Vlade RH, u vezi Facebook stranice Vlade RH, koja joj se ?ini kao mjesto gdje ljudi istresu svoj bijes i frustracije, i na tome ostane. Bardi? je odgovorila kako u prosjeku community menadžeri odgovore na 110 pitanja dnevno. PR tim premijera se slaže kako naglasak previše stoji na društvenim mrežama, te da ondje treba popustiti, i prebaciti se na starije medije. Dalje je govorio gospodin Marko Rakar, koji je zadovoljan aktivnostima koje su proizašle iz rada Vjetrenja?e. Smatra kako takve udruge i ljudi mogu pomicati granice, te to i rade, interpretiraju informacije na svoj kreativan argumentiran na?in, kriti?an. Društvo je postalo barem malo bolje. Pomakli su granice konteksta o kojem se smije razgovarati. Radio je za niz kandidata i politi?kih stranaka kao komunikacijski savjetnik. Smatra da lobiranje nije nužno loše ako je transparentno. Nakon Rakara, govorila je Jelena Berkovi? koja smatra, kao i ve?ina sudionika dvodnevne konferecnije da je potrebna demokratizacija demokracije i pove?ana deliberativnost. Tvrdi da je mo? medija u neskladu s njihovom odgovornoš?u, te smatra da je potrebno napraviti razliku izme?u medija i novinarstva. Mediji su biznis, jurnjava za profitom, a novinarstvo je diskusija, propitkivanje. „Naša novinarska struka nažalost ne pokazuje dovoljno samoinicijativne snage da sama na sebe preuzme taj problem“. Rakar je dodao da medije možemo podijeliti na one koje imamo i one koje želimo. Prvi su oni koji guraju sadržaj koji se prodaje unato? njegovoj kvaliteti, jurnjava za profitom im je prioritet, dok su drugi oni koji propitkuju, diskutiraju i sli?no.

Piše: Petra Ben?ec

Komentari

komentara


Više o