Znanstvena komunikacija kao kolegij ili studij?

array(1) { [0]=> int(64) }

Foto: Ana Maria Kezeri?

Redoviti kolegij znanstvene komunikacije prvi je korak popularizaciji znanosti

Dok ne do?e do kriti?ne mase potrebne za pokretanje studija, potrebno je potaknuti fakultete prirodnih i tehni?kih znanosti da znanstvenu komunikaciju u svoje programe uvrste kao redoviti kolegij, zaklju?ak je panel diskusije „Znanstvena komunikacija kao kolegij ili studij“.

Druga po redu panel diskusija u sklopu projekta „Znanost je IN“, održala se u Multimedijalnom centru zagreba?kog SC-a, a okupila je renomirane stru?njake/stru?njakinje iz podru?ja znanosti i tehnologije.

Šumovi u znanstvenoj komunikaciji

U vremenu u kojem se susre?emo s goru?im pitanjima klimatskih promjena, genetski modificirane hrane i genetskih istraživanja, znanstvenici/e igraju klju?nu ulogu u istraživanju, ali i upoznavanju javnosti s njihovim rezultatima.

Me?utim, javnosti su nerijetko nejasni rezultati znanstvenih istraživanja ispri?ani jezikom znanstvenika/ca. Taj bi se problem mogao riješiti kada bi znanstvenici/e još za vrijeme studiranja stekli/e odre?ene komunikacijske vještine zahvaljuju?i kojima bi svoj rad na precizan, ali razumljiv na?in mogli prezentirati široj javnosti, istaknula je Blanka Jergovi?, profesorica i novinarka.

Mišljenje dijeli i Tome Anti?i?, ravnatelj Instituta Ru?er Boškovi?. „Znanstvena je komunikacija nužna za znanstvenike jer bez pravilno i ciljno formulirane poruke ili pri?e, znanstvenik danas ne može doprijeti do djece, roditelja, srednjoškolaca, profesora, ministara, ni ulaga?a“, obrazložio je Anti?i?.

Foto: Ana Maria Kezeri?

Trenutno rješenje – znanstvena komunikacija kao redoviti kolegij

Blaženka Divjak, prorektorica za studije i studente pri Zagreba?kom sveu?ilištu, obrazložila je da je osnivanje studija znanstvene komunikacije složen proces i kako još nitko nije predložio njegovo osnivanje. Tako?er se osvrnula i na potrebnu kvalitetnu infrastrukturu znanstvenih, medijskih i PR stru?njaka/inja.

Dejan Vinkovi?, s Prirodoslovno-matemati?kog fakulteta u Splitu, na kojem postoji kolegij znanstvene komunikacije, mišljenja je da je prvi konkretan korak pove?anje mobilnosti unutar samog sveu?ilišta. Mobilnost je nužna kako bi studenti/ce prirodnih i tehni?kih znanosti mogli poha?ati kolegij znanstvene komunikacije na fakultetima koji izvode taj kolegij, u slu?aju da na njihovim mati?nim fakultetima takav kolegij ne postoji. „Ne bi se smjelo doga?ati da student s jednog fakulteta treba ishoditi dozvolu dekana kako bi poha?ao kolegij koji želi na drugom fakultetu“,  rekao je Vinkovi?.

Foto: Ana Maria Kezeri?

Znanstvena komunikacija kao studij u Italiji

Pozitivno iskustvo u razvoju znanstvene komunikacije, podijelila je s nazo?nima i Paola Rodari s Me?unarodne škole za napredne studije (SISSA) u Trstu.

Navela je korake koji su prethodili osnivanju dvogodišnjeg specijalisti?kog studija znanstvene komunikacije na SISSA-u, koji svake godine broji 20-ak studenata/ica. Kao prvi korak, istaknula je istraživanje koje je odgovorilo na pitanje postoji li uop?e potreba za definiranijom znanstvenom komunikacijom s javnosti. Potom su uslijedile rasprave i susreti zainteresiranih stru?njaka/inja iz medija i znanosti, a nakon pokrenutog kolegija znanstvene komunikacije, skupila se i kriti?na masa potrebna za pokretanje samog studija.

Foto: Ana Maria Kezeri?

Popularizacija znanosti u Hrvatskoj i EU

Osim problema znanstvene komunikacije, u društvu postoji i klju?an problem nedostatnog dijaloga o znanosti i nedovoljnog poticaja za znanost, koji bi se prema mišljenju mnogih stru?njaka, trebao razvijati još od vrti?ke dobi. Takvo bi se stanje moglo promijeniti u nadolaze?im godinama, ako je suditi prema programu Horizon 2020, projektu EU-a u podru?ju istraživanja i inovacija. Poseban se naglasak u projektu stavlja na znanost s društvom i za društvo, a u okviru toga i na pove?anje privla?nosti karijera u podru?ju znanosti i tehnologije te smanjivanje rodne neravnoteže u spomenutim podru?jima.

Osvještavanju problema vezanih uz znanost i obrazovanje u Hrvatskoj, nastoje doprinijeti i organizatori projekta „Znanost je IN“: Institut Ru?er Boškovi? (IRB), Udruga Profesor Baltazar i projekt ‘Znanstveni edukativno-zabavni centar‘ (ZEZ). Projekt kroz niz otvorenih rasprava i radionica iz podru?ja znanosti i obrazovanja pokušava popularizirati znanost u Hrvatskoj i u?initi je dostupnijom široj javnosti, osobito djeci i mladima.

Panel diskusije organizirane su u sklopu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), pod pokroviteljstvom Sveu?ilišta u Zagrebu i Grada Zagreba te uz potporu partnera projekta CARNeta, Instituta sinergije znanosti i društva (ISZD), Kongresnog ureda Turisti?ke zajednice Grada Zagreba, Kulture promjene Studentskog centra u Zagrebu, Me?unarodnog instituta znanosti i obrazovanja (MIZO) i Udruge Kreatom.

Komentari

komentara



Više o