Predstavljamo Vam fonetičarke Televizije Student!

Mislite da su voditelji, glumci i spikeri, koji nas svakodnevno impresioniraju svojom otvorenoš?u i komunikativnoš?u, sami izgradili svoje vještine? Istina je malo druk?ija – iza njih stoje cijeli timovi ljudi koji im pomažu u ispravljanju naglasaka, držanju i brojnim ostalim komponentama dobrog govorništva. Tako ni naša Televizija Student ne zaostaje za stru?nijim ”kolegama” pa vam predstavljamo dvije studentice kao dio foneti?arskog tima Vaše najdraže televizije – Dora Bassi i Tea Vuji?, studentice 2. godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu nisu u našem timu dugo, ali vam zasigurno imaju štošta korisno za re?i!

 

Obje studirate Fonetiku na Filozofskom fakultetu. Jeste li to oduvijek htjele upisati?

Dora: Prvo sam htjela upisati logopediju, ali nisam upala pa sam  izabrala fonetiku jer je najsli?nija tome i pruža mi priliku da se bavim rehabilitacijom govora, govorništvom i sli?nim stvarima. Nisam ni znala koje pogodnosti ovo zvanje sve nudi, tek sam na fakultetu saznala sam da mogu raditi na televiziji, ispravljati voditelje, glumce, spikere na radiju… Iako na po?etku to nije bilo na listi mojih prioriteta, mogu re?i da mi se sad zaista svi?a.

Tea: Ja sebe u budu?nosti zapravo puno više usmjerenu na tu rehabilitaciju i rad s razli?itim bolestima govornog sustava nego na televiziju tako da mi ovaj fakultet pruža izvrsnu priliku za poboljšanje u tom podru?ju.

Kako ste završile na Televiziji Student?

Dora:  Snimatelj Ivan Grani? me nazvao i rekao da su im potrebni volonteri  za TV Student, a pritom uop?e nije spominjao foneti?are. Pomislila sam da bi mi to zaista dobro došlo pa sam pristala. Tada je on ostalima rekao da studiram fonetiku i da imam prijateljice koje bi tako?er mogle sudjelovati u tom dijelu pa je Kristijan Došen preuzeo stvar u svoje ruke te savjetovao da pozovemo još ljudi. Tako je sve polako krenulo.

Dora Bassi

 

Koliko ste ve? dugo tu?

Tea:  Oko ?etiri mjeseca. Zapravo tu budemo svaki tjedan,  ali ako nekome slu?ajno iskrsnu neke obveze na fakultetu uvijek nastojimo usko?iti da se popuni raspored. Bude i dana kad ne bude nikoga, ali uglavnom se trudimo da nas bude barem dvoje da se konzultiramo prije nego što krenemo s radom.

Imaju li naši voditelji s Televizije Student ?este greške?

Dora: Svatko radi neke pogreške, a neki imaju genetskih nedostataka kao što su nazalan glas ili sigmatizam. Ipak, ve?ina ima ugodan glas i intonaciju, paze na tempo, stanke i naglaske, što je zaista bitno. Ali nije rije? o ozbiljnijim poteško?ama; nije državna televizija pa su nam rekli da ne trebamo strogo ispravljati odre?ene stvari kao što su naglasci, tako da Dalmatinci i Slavonci naglašavaju rije?i kako to i ina?e rade. Ali u principu pazimo na intonaciju, odnosno uzlazne i silazne završetke re?enica, logi?ke i gramati?ki pravilne stanke i sli?ne stvari.

Jeste li primijetili poboljšanje kod ljudi kojima pomažete?

Dora: Nismo toliko dugo tu da možemo govoriti o zna?ajnijim pomacima, a i ljudima treba dati priliku da se priviknu na nas i prihvate naše savjete kao dobronamjerne, a ne kao nekakvu kritiku. Plus što ne reagiraju svi isto. Neki prihvate odmah, isprave stvari na koje ih upozoravamo te misle na to pogotovo kad ih mi gledamo. Baš posebno paze na svoj nastup u tim trenucima. No uvijek ima iznimki koje ne žele sura?ivati, u teoriji se slažu s nama, ali u praksi to ne primjenjuju.

Mogu li se izlije?iti govorne mane ili odre?eni poreme?aji?

Tea: Da, ali sve ovisi o razini mane i intezitetu lije?enja. Kod djece se, primjerice, to može vrlo rano izlije?iti uz pomo? logopeda. Mi, naravno, još uvijek nismo kvalificirane za takvo što.

Dora: Samo treba dovoljno rano po?eti s tim, no opet ne prerano. Neki roditelji dijete od 4 godine koje ne znam re?i r ili ima sigmatizam šalju kod logopeda jer misle da je to govorna mana, ali u principu to nije potrebno do 5. ili 6. godine jer može biti rije? o privremenom zastoju u razvoju, fazi ili jednostavno ne?emu što je pokupljeno u vrti?u.

Mislite li da publici može smetati dijalekt voditelja?

Tea: Mislim da publici to ne smeta, ?ovjek vlastitim govorom iskazuje i isti?e svoje podru?je i korijene.  Vjerujem da taj pluralizam dijalekata ve?ini ljudi više dolazi kao ugodna i zanimljiva pojava nego obratno. Cjelokupan koncept studentske televizije se i bazira na spajanju raznolikosti studenata iz svih dijelova Hrvatske. U Zagreb dolaze mladi ljudi sa svih strana pa doista smatram da ta razli?itost i jest ?ar ovakvog projekta; studentska populacija se može puno bolje poistovjetiti s njim.

Dora: Na državnim televizijama se  pazi na to da se što manje osjete dijalekti te da se ispravlja i standardizira govor.  Ovdje mladi volontiraju tako da to ne možemo isticati kao neku bitnu stavku. Bit ?e puno važnije kad se do?e do nekog ozbiljnijeg nivoa te se sadržaj TVS po?ne redovito prikazivati na televiziji.

 Tea Vuji?

Na kakve još stvari posebno obra?ate pažnju?

Tea:  Neverbalna komunikacija je jako bitna, odnosno onaj famozni govor tijela. Možda vam se neke stvari teoretski gledano ?ine banalnima, ali tu je prijeko potrebno raditi na odre?enim sitnicama. Gledateljima, primjerice, zaista smeta ako se netko jako uko?eno drži, stisne ruke, obgrli sam sebe ili sli?no. Na to posebno treba paziti.

Dora: Slažem se, nastojimo ispravljati neke pretjerane mimike i geste. Problem je ako netko previše maše rukama ili baš to što je Tea rekla, stoji kao stup.

 

Mislite li da se Televizija Student može probiti na jednu višu razinu?

Dora: Definitivno. Cijelokupan projekt zaista imapotencijala, a i veliki je plus što netko uop?e želi da foneti?ari volontiraju i rade tamo. Smatram da je to ve? nekakav viši nivo rada, profesionalnije je. Recimo RTL uop?e nema foneti?are, HRT ima ve? duže vrijeme, a Nova TV je sad uvela jer je prepoznala važnost istog. Pažnja usmjerena prema sitnicama kod spikera, voditelja i ostatka tima zapravo puno govori o profesionalnosti odre?ene televizije.

Tea: Slažem se. 🙂

 

 

 

Komentari

komentara



Više o