OKRUGLI STOL O GRAĐANSKOJ I POLITIČKOJ PISMENOSTI

array(2) { [0]=> int(62) [1]=> int(64) }

Obrazovanje je jedina nada za demokratsku politi?ku kulturu

Od mene se traži da budem vrlo dobro upoznat s politi?kim ustrojem Francuske krajem 18. stolje?a, ali što se ti?e trenutne politi?ke situacije, ja i dalje mogu uspješno prolaziti bez da znam da je predsjednik Vlade zapravo premijer“, istaknuo je Hrvoje Koži?, u?enik 3. razreda 5. gimnazije u Zagrebu objašnjavaju?i zašto nije iznena?en rezultatima istraživanja politi?ke pismenosti prošlogodišnjih maturanata. Na okruglom stolu u Hrvatskom saboru što ga je povodom Svjetskog dana u?itelja organizirala GOOD inicijativa, Irma Gra?i?, maturantica 16. gimnazije u Zagrebu zaklju?ila je da je glavni problem sveop?a pasivnost u pristupu politici: „Nije dovoljno pro?itati novine, znati da je situacija loša i prokomentirati sa svojom obitelji ili kolegama kako je neki politi?ar rekao nešto nemudro, neadekvatno ili ne predstavljaju?i mišljenja gra?ana, jer na kraju dana nismo s time ništa napravili, nego samo pla?emo nad svojom tužnom politi?kom istinom.

 

Zašto rezultati Istraživanja politi?ke pismenosti maturanata ne bi trebali sablažnjavati, objasnio je Dragan Bagi?, ?lan istraživa?kog savjeta i sociolog s Filozofskog fakulteta u Zagrebu na primjeru pitanja o strankama koje ?ine vladaju?u koaliciju ili o predsjedniku Vlade kojega zna 27 posto maturanata. Kako je istaknuo, ti rezultati nemaju veze s politi?kim ciklusom jer su vrlo sli?ni odgovornima na sli?na pitanja postavljena i prije pet godina. Kad je rije? o politi?kim stavovima i vrijednostima, kao donekle pozitivan rezultat Bagi? je istaknuo da maturanti imaju negativan stav prema oba totalitarna sustava s kojim smo imali iskustvo, ali da zabrinjava što se gotovo polovica maturanata ne može opredijeliti je li NDH bila fašisti?ka tvorevina ili ne: „To pokazuje koliko lako maturanti padaju pod utjecaj op?eg javnog mnijenja i op?e društvene atmosfere – u zadnjih 15 do 20 godina upravo je to pitanje najviše relativizirano u javnom prostoru, a danas postoje i inicijative koje smatraju da treba relativizirati ono što se prije neupitno smatralo simbolom fašisti?kog karaktera NDH – pozdrav ‘Za dom spremni’“.

 

Postoje neke negativne tendencije, na primjer, mladi od 18 do 29 godina u odnosu na ostale dobne skupine nešto su tolerantniji prema onima koji nasilno žele srušiti vlast, istaknula je pak Anja Gvozdanovi?, istraživa?ica s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu predstavljaju?i rezultate Istraživanja percepcije i stavova op?e populacije o gra?anstvu: „Ispitanici su pokazali visoko nepovjerenje i percepciju korupcije. Ipak, što se ti?e participacije, ona je relativno ograni?ena – ispitanici su ve?inom potpisali peticiju, ?etvrtina ih je sudjelovala u prikupljanju sredstava za društvene i politi?ke aktivnosti, ali ostale aktivnosti koje zahtijevaju malo ozbiljniji angažman zapravo su slabo zastupljene, a više od polovice ispitanika nije ni zainteresirano za takve aktivnosti, izuzev potpisivanja peticija.“

 

Rezultati govore da su ljudi koji su prolazili sustav obrazovanja kroz takozvano razdoblje jednoumlja možda imali više razvijene neke kompetencije demokratskog gra?anina od onih koji u zadnjih 25 godina odrastaju u demokraciji“, istaknula je pak Nives Mioši? iz Istraživa?kog centra GONG-a dodaju?i da iz prethodnih istraživanja proizlazi da je jedini sustavni prijenosnik vrijednosti u društvu Crkva, pa i putem obrazovanja kroz vjeronauk, dok ostali predmeti nedovoljno prenose vrijednosti. Iako je kao pozitivan trend ocijenila porast participacije, s druge stane je istaknula: „Kad u tim procesima sudjeluju osobe koje o temi o kojoj odlu?uju nisu znale, mogle ili stigle kriti?ki promisliti, onda je to potencijalno vrlo opasno. Mi kao društvo moramo preuzeti odgovornost – ne tako da se mladima kroz obrazovanje name?u stavovi, nego da im se osigura prilika da steknu vještine da kriti?ki analiziraju, promisle i argumentiraju.“

 

Iako istraživanja pokazuju da postoje razlike izme?u mladih i starijih, one nisu drasti?ne, ocijenila je Vlasta Ilišin s Instituta za društvena istraživanja: „Naši gra?ani vrlo visoko ocjenjuju i prihva?aju ustavne vrijednosti, ali najniže me?u njima se vrednuje demokratski višestrana?ki sustav i k tome prihva?anje tih vrijednosti opada s godinama. Dakle, što dulje živimo u demokraciji, opada prihva?anje tih vrijednosti.“ K tome, kako je istaknula, postoji konfuzija oko razumijevanja demokracije i demokratskih pravila i na?ela: „Politiku se shva?a jako harmoni?no, ali nema tu mjesta harmoniji jer, ako nema višeglasja, onda možemo imati totalitarni sustav“. Zaklju?no, Ilišin je istaknula da istraživanja pokazuju da stvari idu u lošijem pravcu jer o?ito življenje u liberalno-demokratskom društvu nije pridonijelo razvoju demokratske svijesti: „Zakazali su svi agensi politi?ke socijalizacije – roditelji koji su tako?er deficitarni u segmentu politi?ke pismenosti, politi?ki akteri koje ne možemo dovoljno kazniti da se druga?ije ponašaju, mediji koji su ionako sve ve?a katastrofa jer su se riješili politi?ke ideologije, a dobili korporativnu, ali i obrazovni sustav – no on je jedan od aktera na kojeg se može ciljano djelovati prema promjenama“.

 

Isti?u?i da je na raspravu došao na osobnu molbu ministra obrazovanja Vedrana Mornara da se rezultati istraživanja ugrade u Cjelovitu kurikularnu reformu, njen voditelj Boris Joki? istaknuo je da obrazovanje može pomo?i, ali da to nije panacea koja ?e riješiti sve probleme: „Ne treba dizati moralnu paniku oko ovih rezultata. Primjerice, 2010. godine na državnoj maturi iz matematike na osnovnoj razini na pitanje: ‘Koji je korijen od 28 podijeljeno s tri?’, uz pomo? kalkulatora to?no je odgovorilo 48% u?enika. 2011. godine na ispitu iz biologije državne mature 32% u?enika zna odgovoriti na pitanje nabroji dva na?ina borbe protiv spolno prenosivih bolesti. Ništa ve?i postotak nije me?u onima koji znaju na ispitu iz vjeronauka nabrojati 10 božjih zapovijedi.“ Zna?ajan dio posla oko reforme, kako je zaklju?io, bit ?e na osposobljavanju odgojno-obrazovnih radnika, a pri tome ?e biti klju?no pove?anje autonomije i odgovornosti u?itelja i nastavnika.

 

Irma Gracic i Hrvoje Kozic

 (Irma Gra?i? i Hrvoje Koži?)

Tekst i fotografije: GONG

Komentari

komentara


Više o