Kako reformirati politike financiranja visokog obrazovanja s ciljem unapređivanja socijalne dimenzije u visokom obrazovanju?

array(1) { [0]=> int(64) }

Institut za razvoj obrazovanja objavio znanstveni ?lanak s preporukama za unapre?ivanje financiranja i socijalne dimenzije u visokom obrazovanju u knjizi uglednog me?unarodnog izdava?a Routledge

Institut za razvoj obrazovanja (IRO) i suradnici objavili su znanstveni ?lanak „Student Funding and the Social Dimension in Croatian Higher Education“ na engleskom jeziku***, koji je dio knjige skupine uglednih me?unarodnih autora „Access and Expansion Post-Massification: Opportunities and Barriers to Further Growth in Higher Education Participation“. Knjigu je objavio ugledni izdava? Routledge (Taylor & Francis Group) u New Yorku i Londonu. „U ?lanku ispitujemo utjecaj financiranja visokog obrazovanja na ravnopravnost u pristupu, sudjelovanju i uspješnom završavanju studija. Na kraju dajemo preporuke za politike i prakse financiranja kojima se može unaprijediti socijalna dimenzija visokog obrazovanja“ – isti?e Ninoslav Š?ukanec, jedan od autora ?lanka.

Spomenuta knjiga analizira kako razli?iti sustavi visokog obrazovanja, od SAD-a i Kanade, do Europe i Azije, odgovaraju na rastu?e zahtjeve za daljnjim širenjem pristupa visokom obrazovanju u trenucima kada su iscrpljeni tradicionalni putevi ulaska u visoko obrazovanje. Knjiga i ?lanak dostupni su ovdje:https://www.routledge.com/products/9780415890441.

Institut za razvoj obrazovanja (IRO) je ovim ?lankom nastavio istraživanja vezana uz financiranje i pravednost u visokom obrazovanju zapo?eta 2010. godine. IRO je u periodu od 2010. do danas izdao seriju publikacija pod nazivom „Access“ koja, zajedno s ovim ?lankom, predstavlja najsveobuhvatniji izvor podataka i analiza o financiranju visokog obrazovanja koji su ikada objavljeni u Hrvatskoj. IRO je u svojim analizama pokazao kako se me?u ranjive skupine u hrvatskom visokom obrazovanju ubrajaju studenti slabije obrazovanih roditelja, studenti stariji od 21 godinu, studenti koji rade uz studij, izvanredni studenti, studenti koji imaju zdravstvenih poteško?a, studenti roditelji i studenti koji žive izvan mjesta studiranja.

Negativan utjecaj na ranjive skupine ima, primjerice, dualni sustav školarina u Hrvatskoj, jer samo redoviti studenti mogu biti oslobo?eni pla?anja školarina, ali ne i izvanredni. Ujedno, me?u izvanrednim studentima su vrlo ?esto oni iz ranjivih skupina. Nacionalni sustav financijske pomo?i studentima isklju?uje izvanredne studente, pokriva relativno mali udio ukupnog broja studenata (oko 6%), a iznosi stipendija pokrivaju nizak udio u studentskim prihodima (oko 23%).

Navedene izazove mogu?e je otkloniti promjenom javnog financiranja visokih u?ilišta koje bi moglo biti strukturirano od tri dijela. Prvo, od osnovnog financiranja koje bi bilo vezano uz broj upisanih studenata. Drugo, od financiranja na osnovi rezultata koji bi se mjerili brojem onih koji su diplomirali. Pritom bi broj diplomiranih studenata iz ranjivih skupina mogao donositi ve?i financijski doprinos visokim u?ilištima. Tre?e, od financiranja na osnovi projekata kao komplementarnog izvora financiranja na temelju javnih natje?aja koji bi bili uskla?eni sa strateškim ciljevima u visokom obrazovanju i me?u kojima bi trebali biti i oni za unapre?ivanje socijalne dimenzije.

Sustav javne financijske pomo?i studentima trebalo bi urediti po kriteriju potrebe. Važno je osigurati da ve?ina onih koji mogu dokazati svoje financijske potrebe dobiju javnu financijsku pomo? u obliku stipendija. Takve stipendije trebale bi svojim iznosima pokrivati stvarne troškove studiranja. U spomenutom ?lanku analizira se utjecaj navedenih preporuka za reformu sustava financijske pomo?i studentima na javne financije kroz šest razli?itih scenarija koji kre?u od blagog pove?anja postoje?ih izdvajanja za visoko obrazovanje iz državnog prora?una u iznosu od 1% pa sve do mogu?eg pove?anja od 72%. Ve?ina prou?avanih scenarija, dovela bi do pove?anih javnih izdvajanja za visoko obrazovanje koja bi, usprkos pove?anjima, još uvijek bila ispod prosjeka EU-28 od 1,27% BDP-a. IRO se nada da ?e iznesene preporuke biti uzete u obzir u daljnjim reformskim zahvatima u hrvatskom visokom obrazovanju.

 

Tekst i fotografija: Institut za razvoj obrazovanja

Komentari

komentara