[Intervju] Profesor Kurelić o Bolonji: Cijeli sustav u Hrvatskoj je očito besmisleno postavljen

array(4) { [0]=> int(8) [1]=> int(62) [2]=> int(64) [3]=> int(2249) }

Piše: srednja.hr

Profesor FPZG-a Zoran Kurelić upozoravao je na fundamentalne pogreške već pri samom uvođenju Bolonje u hrvatsko obrazovanje. Punih deset godina ističe kako je cijeli sustav očito krivo postavljen te da je izmišljanje prvostupničke diplome potpuna besmislica. Pročitajte intervju i saznajte zašto Bolonja ne funkcionira u Hrvatskoj.

Bolonjski proces se neuspješno provodi u Hrvatskoj već deset godina. Umjesto da se skratilo, visoko obrazovanje zbog pogrešno postavljenih temelja traje dulje nego prije reforme.

Umjesto novog, boljeg četverogodišnjeg programa, na većini fakulteta izmišljen je prvostupnički trogodišnji program, koji mlade obrazuje za uglavnom beskorisna zvanja u Hrvatskoj.

Zoran Kurelić, profesor i voditelj doktorskih smjerova na Fakultetu političkih znanosti, već deset godina upozorava na pogreške u provođenju Bolonje u Hrvatskoj pa smo ga zamolili da nam kroz intervju istakne najvažnije probleme i kako se situacija može popraviti.

Možete li u par točaka objasniti zašto ste reformu visokog obrazovanja u Hrvatskoj, koja se provodi proteklih deset godina, nazvali Antibolonjski proces, zbog kojeg je nemoguće stvoriti funkcionalni i nastavni sustav?Smatram da treba pogledati temeljne deklaracije, kako bi se vidjelo što je dio međuvladinih sporazuma, koji su potpisani između ministara obrazovanja.

Kada se pogledaju ti dokumenti, vrlo jasno se može vidjeti koji je osnovni cilj tog procesa. Ništa nije jednostavnije od toga. A ako postoji neka neupitna ideja Bolonjskog procesa, to je onda da se nakon tri ili četiri godine ostvari puna kvalifikacija.

A kada pogledate naše zakone, lako možete vidjeti kako još uvijek nije osigurano da prva kvalifikacija, koja se dobiva završavanjem preddiplomskog studija, bude puna kvalifikacija, nego upravo suprotno. Ona ni slučajno ne može biti puna kvalifikacija.

[INTERVJU] Rektor Pero Lučin o Bolonji: Studentima dajemo premalo samostalnosti
Zašto se onda u Hrvatskoj uvode trogodišnji preddiplomski studiji, koji uopće nisu postojali u starom sustavu i koji, nakon što ih se završi, daju mogućnost zapošljavanja samo na ‘određenim stručnim poslovima’?Bolonjski proces nikada nije tvrdio da se tradicionalnu četverogodišnju diplomu mora sabiti u tri godine. Ideja je bila da se usklade različite tredicije visokog obrazovanja koje postoje u Europi. To znači da se Bolonjski proces provodi i kad osiguraš da se četverogodišnji studij završi za četiri godine.

Prema tome, koji je bio problem od stare četverogodišnje diplome napraviti novu, osuvremenjenu četverogodišnju diplomu, koja bi bila u skladu s Bolonjskim procesom? Apsolutno nikakav. Trebalo je samo očistiti svu kramu koja je tamo bila natrpana, očistiti nepotrebne predmete i sadržaje koji su viška i uopće ne spadaju u struku. Mogli smo reći, cilj reforme je očistiti programe i stvoriti četverogodišnje diplome, koje će davati iste ili čak i bolje ishode učenja od predbolonjskih. To je svatko normalan mogao lako napraviti.

A u Hrvatskoj mnogi od ovih lokalnih igrača, koji su upropastili cijelu reformu, nisu toga bili svjesni i mislili su da se mora skraćivati obrazovanje na tri godine i da onda moraš već nakon tri godine dati krivu kvalifikaciju. A očigledno je da mi u Hrvatskoj, koji smo od samog početka razvoja visokog obrazovanja imali četverogodišnje diplome, ne možemo stare četverogodišnje programe nagurati u trogodišnje. To je svakome od početka bilo jasno.

Osim toga, cilj je bio skratiti i studiranje na magisterijima. Mi smo imali stari magisterij, koji je bio ‘part time’ i studirao se dvije godine. Dakle, nije bila ideja da se stalno dolazi na fakultet, već su studenti dolazili svake subote, jednom mjesečno i slično. A kad se gleda koja je količina nastave bila unutra, on bi mogao kao ‘ful time magisterij’ trajati i jednu godinu. Uz to je trebalo osigurati da studij završi barem 75 posto upisanih. U starom sustavu ni pola studenata nije uspjelo završiti fakultete. Prema tome, reći da je predbolonjski sustav bio fenomenalan sustav visokog obrazovanja je naprosto laž. On je bio disfunkcionalan i zato su ljudi ga s Bolonjom htjeli popraviti. Ono što je bila fundamentalna greška je to da se nije išlo na četverogodišnju diplomu u skladu s našom tradicijom i nije se dogovorila uspostava 4+1 sustava.

HKO ima šanse poboljšati obrazovanje, ali i doživjeti sudbinu Bolonje
Zašto se uopće dopustio izbor u duljini trajanja preddiplomskih i diplomskih studija, ako je već cilj bila harmonizacija sustava obrazovanja među zemljama EU i šire?Bolonja se nije provodila od gore, već se krenulo od dole pa se ustanovilo da u Europi obrazovanje nakon završene srednje škole traje najmanje tri i najviše četiri godine. Zato danas u Engleskoj i Nizozemskoj postoje trogodišnji Baccalaureat, koji su tamo uspostavljeni kao dio njihove tradicije.

Najpoznatija Engleska sveučilišta, kao što su Oxford, Cambridge ili LSE, imaju i imali su trogodišnje diplome, dok recimo Škoti imaju četiri godine. Bolonji je bio cilj organizirati takav sustav koji će uskladiti jedne i druge tradicije. I zato se koristila riječ harmonizacija, jer su i jednima i drugima htjeli priznati praksu koju su uspostavili kroz povijest.

Ima još jedna stvar koju nitko nije uvažio, iako je to Siniša Rodin 100 puta napisao i 500 puta rekao. Prema Europskom kvalifikacijskom okviru visoko se obrazovanje stječe s najmanje tri godine postsrednjoškolskog obrazovanja i najviše četiri. I nakon toga imaš punu kvalifikaciju s kojom možeš biti predsjednik države ili Europske komisije, šef korporacije i bilo što drugo. Dakle, to je obrazovanje koje daje punu kvalifikaciju i pristup tržištu rada. I to je fundamentalna ideja Bolonje.

Cilj je na razini Europe uskladiti da puna kvalifikacija ne bude kraća od tri godine, jer je tako u Engleskoj i sličnim državama, i ne duže od četiri, jer je tako u Njemačkoj, Hrvatskoj i Mađarskoj.

E sad, ako netko svoj sustav želi izmijeniti i napraviti ga sličnijim Englezima, i to je moguće. Ali naravno da to nitko živ ne može napraviti. I svatko tko je četverogodišnji program ugurao u trogodišnji, ustanovio je da im je tri godine premalo. Prema tome, radi se o temeljnoj startnoj besmislici. Odmah se trebalo proglasiti da je cilj očistiti četverogodišnju diplomu te da ona daje iste ishode učenja, kao i predbolonjska, a naš novi ‘Full time magisterij’ trebao je imati ishode učenja kao što je davao stari predbolonjski magisterij, koji je trajao tri godine, a završavao se po deset godina i nakon toga dodati pravi doktorat, kojeg zapravo nikada nije bilo, nego su doktorate radili potencijalni asistenti te su ih radili po 10, 15 godina i to nakon što bi magistrirali i dobili posao na fakultetu.

Stoga smatram da je temelja pogreška što je odmah isfulirana prva diploma pa ona ne daje nikakvu kvalifikaciju. Pogledajte samo što fakulteti kažu da su ishodi učenja nakon prve diplome. S obzirom na to da sam tada bio prodekan, jedino je politologija rekla, mi za četiri godine dajemo isto što je davala stara i idemo 4+1.

Kako to da je onda novinarstvo na FPZG-u išlo 3+2?Oni su rekli da im je dosta tri godine za obrazovanje novinara. Zašto su oni to tako procijenili, to je njihova stvar. Mislim kako bi bilo bolje da su išli 4+1.

Sloboda za učenike: Sami će birati 14 sati predmeta tjedno
A funkcionira li u politologiji sada taj sistem?U politologiji to sigurno funkcionira na razini obrazovanja. Dakle naši četverogodišnji bolonjci nisu ništa slabije obrazovani od četverogodišnjih predbolonjaca. Mi garantiramo za to. Ali problem je u tome što su svi zakoni naštimani te je prva puna kvalifikacija tek magisterij, politolozi sa završene četiri godine se uopće ne mogu javiti na dobar dio poslova, jer nisu za njih raspisani natječaji.

Prema tome, kad se raspisuje natječaj za srednjoškolskog profesora ti se ne možeš javiti s četverogodišnjom diplomom i reći, ali ja sam stekao sva znanja, jer u natječaju piše da moraš imati magisterij politologije.

Ni matematiku u srednjoj školi ne možeš predavati s preddiplomskim iz matematike. Dakle, moraš biti magistar matematike da bi djecu mogao učiti korjenovanje. To je notorna besmislica. I ja to zovem ‘Antibolonjom’.

Je li onda Hrvatima sa završenim preddiplomskim studijem lakše pronaći posao u drugim zemljama Europske unije, nego li u Hrvatskoj?Apsolutno. Dakle mi sad u stvari kršimo Europski kvalifikacijski okvir i to samo na štetu naših građana, jer svaki naš Baccalaureat može dobiti u Nizozemskoj posao koji ne može dobiti u Hrvatskoj. S našim zvanjima je lakše dobiti posao vani, jer se tamo raspisuju natječaji za baccalaureate, koji se u Hrvatskoj raspisuju za magistre. To je diskriminacija prema vlastitim građanima.

Vi o tom problemu upozoravate već dugo pa nas interesira kakve su reakcije odgovornih. Jeste li dobili kakve komentare ili odgovore iz nadležnog Ministarstva ili drugih aktera?Upozoravam na kršenje prava već punih deset godina i nema nikog živog tko ne zna za to. Još je lako za mene, ali na to upozorava i Siniša Rodin, koji je bio šef katedre za europsko pravo. Kada upozoravam sa svoje pozicije, govorim kako je to besmisleno, da nema veze s politikama EU i slično. Ali Rodin je kao najveći stručnjak za europsko pravo u državi govorio da se mi tučemo s Europskim kvalifikacijskim okvirom. O tome se radi. Pogledajte Sinišine tekstove. On to sada ne može komentirati, jer je sudac Suda pravde Europske unije u Luksemburgu pa mu taj slučaj može doći na stol, jer sve to može završiti u Luksemburgu ako netko prijavi Hrvatsku da diskriminira strance koji se žele prijaviti na natječaj s diplomom s kojom svuda u Europi mogu dobiti posao.

Rektor Boras: Studiranje nije jefitno, stipendije su današnja nužnost
I sam naziv prvostupnik je po vama problematičan?Naravno. Jer ljudi koji imaju Bacchelor’s degree u Engleskoj, oni su visokoobrazovani. Pogledajte frontbench torijevaca i laburista. To su ljudi koji imaju baccalaureate. Tu i tamo netko ima magisterij ili doktorat. Prema tome, Bacchelr’s degree je trebalo prevesti kao diplome i da to bude diplomski studij. Nakon toga daješ magisterij, jer je Master magisterij i ništa drugo. Studij koji to radi se zove postdiplomski studij. Prema tome, imali bi diplomski studij, postdiplomski studij za magisterij i na kraju postdiplomski studij doktorat.

Ali naši su napravili genijalno stupidno rješenje pa su to nazvali preddiplomski, diplomski i postdiplomski i zato se tek nakon diplomskog studija dobiva prava diploma, koja se zove magisterij.

I tek kada dobiješ magisterij si u stvari stekao diplomu koja je postojala i sa četverogodišnjim programom. I umjesto da skratiš i ubrzaš stvari, oni su produžili studij s četiri na pet godina.

Ne kažem da se studij treba skratiti s četiri na tri i ne mislim da se on uopće mogao skratiti, ali da smo samo napravili da nam četverogodišnji studij stvarno traje toliko, a ne sedam i pol, i da nam nakon četiri godine studij završi 75 posto, a ne 30 posto, mi bi napravili senzacionalnu reformu visokog obrazovanja.

Ideja je da možeš raditi sve poslove u struci nakon što završiš šestu razinu obrazovanja. To je Bolonja i Europski kvalifikacijski okvir. Ali ne samo to, nakon toga su uvedeni i Dublinski deskriptori i tamo je rečeno koju razinu znanja i ishode učenja mora garantirati razina Bacchler’s degree, Master i razina Doktor. Iz toga se vidi da prva razina mora garantirati ono što je garantirala stara diploma. Oni točno kažu što čovjek mora znati i kod mastera ti moraš biti na rubu proizvodnje novoga znanja i moraš se kreativno kretati u okviru svoje struke. To nikad nije bio cilj stare diplome i zbog toga se pravi bolonjski magisterij ne može uspoređivati sa starom diplomom, jer ona uopće nije morala bit kreativna. Moglo se diplomirati s dvadeset, trideset stranica prepričavanja tekstova, bez ikakve kreativnosti.

Nisu li i danas diplomski radovi, koje pišemo za diplomski, odnosno magistarski, bazirani na prepričavanju tekstova?Upravo to se sad događa i na magistarskim studijima. I sad smo napravili da se i stara diploma zove master. Odnosno novi radovi se zovu diplomski radovi, imaju sve opisnice onoga što zapravo spada na šestu razinu obrazovanja. I kako ćeš to zvati nego ‘Antibolonja’.

E sad, pitanje je jesu li to oni namjerno napravili. Je li riječ o konspiraciji Sveučilišta kako bi osigurali da država mora plaćati petogodišnje obrazovanje i da ne može reći, mi ćemo vam plaćati samo Bacchler’s degree, jer je to dovoljno za punu kvalifikaciju.

Nisam siguran da je to napravljeno zbog toga, ali u svakom slučaju je to bila osviještena ‘Antibolonja. Ljudi nisu bili takve budale da ne bi mogli interpretirati šest točaka Bolonjskog procesa i onda pročitati kasnije što je bilo u Berlinu ili Pragu. To su jako jednostavni dokumenti koje trebaju pročitati političari i ministri znanosti, međusobno se dogovoriti i potpisati ih. Prema tome, nije da oni nisu imali pojma, već se naprosto namjerno dopustilo da se to napravi.

Mirela Holy: 'Bolonja' je uvedena nasilno u vrijeme mandata ministra Primorca
Tko je onda odgovoran za uvođenje ‘Antibolonje’ u Hrvatskoj?Mislim da se tu uopće ne može detektirati krivac. To je bio dogovor u kojem su svi sudjelovali. Mislim, znamo da su tad HDZ i Srpska demokratska stranka bili na vlasti i gurali obrazovnu politiku. Ali unutra su vam bili svi, kao što je i Sveučilište u Zagrebu, ali i ostala hrvatska sveučilišta.

Naravno da je najveća odgovornost na ministru i ministarstvu koje je pogrešno postavilo cijelu reformu. Ali oni su je pogrešno postavili pod pritiskom sveučilišta, koja nisu htjela da se provede prava reforma.

Dakle, nije to greška zbog koje možeš reći, kriv je Primorac i Uzelac. Oni su naravno odgovorni jer su kao ministarstvo mogli provesti pravu Bolonju i mogli su odmah reći sveučilištima da nas se nepotrebno gura u, de facto, 5+0. To nitko nije službeno rekao. Mi smo to privatno ili javno govorili na skupovima, ali smo bili u velikoj manjini.

Velika većina je govorila, što možeš napraviti za tri godine, to su ‘bakalari’ i njih nitko neće zaposliti. Pročitajte što su fakulteti sami rekli da daje Bacchler’s degree.

Usporedno s tim se pokrenulo desetak privatnih škola. VERN, ZŠEM, američki Rochester. Neke od tih institucija su nekvalitetne ali mnoge nisu. Rocester koji je ozbiljna institucija tretira se kao da je visoka škola.. Ali pazite, diploma Rochester ima jednaku težinu u Europi, kao bilo koja diploma s fakulteta naših Sveučilišta. Osim toga, vi s Baccelore’s deegre VERN-a, koji traje tri godine, možete upisati bilo koji magisterij u Londonu. U Hrvatskoj ne možete. Zabranjeno je zakonom, jer je potpuno drugo zvanje i ne tretira se kao ravnopravno.

Europarlamentarac Vuljanić: Bolonja nije čarobni štapić i za nju treba novaca
Smatrate li da je krivo i uvođenje podjele na stručne i sveučilišne studije?Da, to je posljedica tog binarnog sustava. Oni su stručni, mi smo sveučilišni. A jedno i drugo se zove baccalaureate. Pa cijeli sustav je očito postavljen besmisleno. I što se dogodi, on završi VERN i ode u Englesku na LSE. Nakon toga ima magisterij i s tim može upisati moj doktorat. I ne može ga se zaustaviti, jer ima ulaznu diplomu koja je po reputaciji i deset puta jača od našeg diplomskog studija. Naravno da ćemo ga mi primiti na doktorski studij. To se sad zove ‘pranje diploma’, ali to nije to, jer je cijeli sustav postavljen naglavačke.

Prvo, ako ste mislili da sve te škole ne valjaju, zašto ste im uopće dali dopusnice da rade. Trebalo je dati samo onima koji stvarno pružaju kvalitetno obrazovanje. A ako sve one stvarno pružaju obrazovanje, onda izjednačite taj sustav i nemojte pričati, zato što su privatni oni daju stručno, a ovi jer su državni daju sveučilišno obrazovanje. Pa oni kao privatni mogu biti znanstveniji od sveučilišta.

Ne bi li, prema teoriji Bolonje, baccalareus novinarsta trebao bez problema upisivati magisterij politologije, dok u praksi studeni novinarstva na FPZG-u za upis magisterija na istom fakultetu moraju polagati razliku?Apsolutno, vi bi sa završenim preddiplomskim novinarstvom trebali moći upisivati bilo koji magisterij. Ali kod nas je sad problem jer se u novinarstvu išlo 3+2, a politologija 4+1 pa se mora zbog toga polagati razlika.

Ali ja bi sve, koji nakon tri godine novinarstva žele na magisterij politologije, automatski ubacivao na četvrtu godinu politologije i onda nema nikakvih poteškoća. Ali to nije tako u praksi. Nikad se to nije dalo nikome složiti, nego su uvedene neke razlike pa to nikada nije funkcionalno izvedeno.

Desetljeće Bolonje u Hratskoj: Zašto nije ispunila očekivanja?
Što je sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanu, čiji članak 71. kaže da preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima?On je manifestno antibolonjski.

A kako bi se po vama sada sve to moglo popraviti?
Nikako. Pazite, baš sam prije parlamentarnih izbora napisao jedan tekst za Jutarnji list, koji počinje rečenicom u kojoj naglašavam kako je Josipović za vrijeme svoje predizborne kampanje rekao da će trebati revidirati Bolonju.

Nakon toga ga je odmah napao bivši ministar Hrvoje Kraljević i optužio da je upravo on s kolegama upropastio reformu, jer su napisali krive zakone. Onda su se njih dvojica prepucavali u Jutarnjem listu, a nekoliko tjedana nakon toga je Mornar u intervjuu za N1 rekao da je Bolonjski proces potpuno propao i da se treba ići na reformu reforme.

Ali tada je rekao i da mi plaćamo obrazovanje ljudima koji onda kasnije odu van pa da to treba nekako kontrolirati. I onda su svi skočili na tu rečenicu i nitko nije primijetio da je ministar izjavio kako je propala Bolonja. Što je 100 puta važnije. Međutim, svima se učinilo važnija ova druga izjava. To vam opisuje i klimu u Hrvatskom društvu. Mislim da niti jedna od političkih stranaka, koje su se kandidirale za parlament, nemaju u programima uspostavljanje prave Bolonje i otklanjanje disfunkcionalnosti ovog ‘bastardnog’ modela koji je križanac predbolonje i koji je, de facto, 5+0 s tim binarnim modelom sveučilišnih i stručnih studija. Je li reforma visokog obrazovanja predmet spoticanja Mosta, HDZ-a I SDP-a u pregovorima o sastavu vlade. Moš si mislit.

Koliko je sustav besmislen pokazalo se tek kada smo postali dio EU, od kada svaka osoba s prvostupničkom diplomom može otići van tražiti posao. Svi mladi ljudi su počeli bježati glavom bez obzira, jer već imaju diplome. Ne znam kako zadržati nekoga tko ima zvanje s kojim se može zaposliti vani, a ne u Hrvatskoj. I sad se čude što mladi odlaze. Pa što napraviti?

Još kažu, tržište nije prepoznalo ‘Bakalare’. Pa da ste kojim slučajem ponudili punu kvalifikaciju od četiri godine i rekli, očistili smo naš stari četverogodišnji studij, dajemo nova i upotrebljiva znanja i studenti će nam za četiri godine naučiti ono što su i prije, a još će biti odmah i osposobljeni za posao, vraga tržište to ne bi prepoznalo. Rekli bi, evo ga, nova četverogodišnja pročišćena i popravljena diploma. A sada tvrde da je tržište krivo što nije prepoznalo budalaštinu, a tržište je samo vidjelo da je reforma obrazovanja stvorila zvanja koja nitko živ nije tražio. I zato nije odgovorno tržište, već su odgovorni oni koji su kreirali proizvod koji nikome nije trebao.

Prema tome, trebalo je proizvesti četverogodišnju diplomu koja je po ishodima učenja slična predbolonji. To bi tržište i svi ostali odmah prepoznali. Ja ovo sve pričam od 2005. godine.

 

Tekst i fotografija: srednja.hr

Komentari

komentara


Više o