[Intervju] Profesor Kurelić o Bolonji: Cijeli sustav u Hrvatskoj je očito besmisleno postavljen

array(4) { [0]=> int(8) [1]=> int(62) [2]=> int(64) [3]=> int(2249) }

Piše: srednja.hr

Profesor FPZG-a Zoran Kureli? upozoravao je na fundamentalne pogreške ve? pri samom uvo?enju Bolonje u hrvatsko obrazovanje. Punih deset godina isti?e kako je cijeli sustav o?ito krivo postavljen te da je izmišljanje prvostupni?ke diplome potpuna besmislica. Pro?itajte intervju i saznajte zašto Bolonja ne funkcionira u Hrvatskoj.

Bolonjski proces se neuspješno provodi u Hrvatskoj ve? deset godina. Umjesto da se skratilo, visoko obrazovanje zbog pogrešno postavljenih temelja traje dulje nego prije reforme.

Umjesto novog, boljeg ?etverogodišnjeg programa, na ve?ini fakulteta izmišljen je prvostupni?ki trogodišnji program, koji mlade obrazuje za uglavnom beskorisna zvanja u Hrvatskoj.

Zoran Kureli?, profesor i voditelj doktorskih smjerova na Fakultetu politi?kih znanosti, ve? deset godina upozorava na pogreške u provo?enju Bolonje u Hrvatskoj pa smo ga zamolili da nam kroz intervju istakne najvažnije probleme i kako se situacija može popraviti.

Možete li u par to?aka objasniti zašto ste reformu visokog obrazovanja u Hrvatskoj, koja se provodi proteklih deset godina, nazvali Antibolonjski proces, zbog kojeg je nemogu?e stvoriti funkcionalni i nastavni sustav?Smatram da treba pogledati temeljne deklaracije, kako bi se vidjelo što je dio me?uvladinih sporazuma, koji su potpisani izme?u ministara obrazovanja.

Kada se pogledaju ti dokumenti, vrlo jasno se može vidjeti koji je osnovni cilj tog procesa. Ništa nije jednostavnije od toga. A ako postoji neka neupitna ideja Bolonjskog procesa, to je onda da se nakon tri ili ?etiri godine ostvari puna kvalifikacija.

A kada pogledate naše zakone, lako možete vidjeti kako još uvijek nije osigurano da prva kvalifikacija, koja se dobiva završavanjem preddiplomskog studija, bude puna kvalifikacija, nego upravo suprotno. Ona ni slu?ajno ne može biti puna kvalifikacija.

[INTERVJU] Rektor Pero Lu?in o Bolonji: Studentima dajemo premalo samostalnosti
Zašto se onda u Hrvatskoj uvode trogodišnji preddiplomski studiji, koji uop?e nisu postojali u starom sustavu i koji, nakon što ih se završi, daju mogu?nost zapošljavanja samo na ‘odre?enim stru?nim poslovima’?Bolonjski proces nikada nije tvrdio da se tradicionalnu ?etverogodišnju diplomu mora sabiti u tri godine. Ideja je bila da se usklade razli?ite tredicije visokog obrazovanja koje postoje u Europi. To zna?i da se Bolonjski proces provodi i kad osiguraš da se ?etverogodišnji studij završi za ?etiri godine.

Prema tome, koji je bio problem od stare ?etverogodišnje diplome napraviti novu, osuvremenjenu ?etverogodišnju diplomu, koja bi bila u skladu s Bolonjskim procesom? Apsolutno nikakav. Trebalo je samo o?istiti svu kramu koja je tamo bila natrpana, o?istiti nepotrebne predmete i sadržaje koji su viška i uop?e ne spadaju u struku. Mogli smo re?i, cilj reforme je o?istiti programe i stvoriti ?etverogodišnje diplome, koje ?e davati iste ili ?ak i bolje ishode u?enja od predbolonjskih. To je svatko normalan mogao lako napraviti.

A u Hrvatskoj mnogi od ovih lokalnih igra?a, koji su upropastili cijelu reformu, nisu toga bili svjesni i mislili su da se mora skra?ivati obrazovanje na tri godine i da onda moraš ve? nakon tri godine dati krivu kvalifikaciju. A o?igledno je da mi u Hrvatskoj, koji smo od samog po?etka razvoja visokog obrazovanja imali ?etverogodišnje diplome, ne možemo stare ?etverogodišnje programe nagurati u trogodišnje. To je svakome od po?etka bilo jasno.

Osim toga, cilj je bio skratiti i studiranje na magisterijima. Mi smo imali stari magisterij, koji je bio ‘part time’ i studirao se dvije godine. Dakle, nije bila ideja da se stalno dolazi na fakultet, ve? su studenti dolazili svake subote, jednom mjese?no i sli?no. A kad se gleda koja je koli?ina nastave bila unutra, on bi mogao kao ‘ful time magisterij’ trajati i jednu godinu. Uz to je trebalo osigurati da studij završi barem 75 posto upisanih. U starom sustavu ni pola studenata nije uspjelo završiti fakultete. Prema tome, re?i da je predbolonjski sustav bio fenomenalan sustav visokog obrazovanja je naprosto laž. On je bio disfunkcionalan i zato su ljudi ga s Bolonjom htjeli popraviti. Ono što je bila fundamentalna greška je to da se nije išlo na ?etverogodišnju diplomu u skladu s našom tradicijom i nije se dogovorila uspostava 4+1 sustava.

HKO ima šanse poboljšati obrazovanje, ali i doživjeti sudbinu Bolonje
Zašto se uop?e dopustio izbor u duljini trajanja preddiplomskih i diplomskih studija, ako je ve? cilj bila harmonizacija sustava obrazovanja me?u zemljama EU i šire?Bolonja se nije provodila od gore, ve? se krenulo od dole pa se ustanovilo da u Europi obrazovanje nakon završene srednje škole traje najmanje tri i najviše ?etiri godine. Zato danas u Engleskoj i Nizozemskoj postoje trogodišnji Baccalaureat, koji su tamo uspostavljeni kao dio njihove tradicije.

Najpoznatija Engleska sveu?ilišta, kao što su Oxford, Cambridge ili LSE, imaju i imali su trogodišnje diplome, dok recimo Škoti imaju ?etiri godine. Bolonji je bio cilj organizirati takav sustav koji ?e uskladiti jedne i druge tradicije. I zato se koristila rije? harmonizacija, jer su i jednima i drugima htjeli priznati praksu koju su uspostavili kroz povijest.

Ima još jedna stvar koju nitko nije uvažio, iako je to Siniša Rodin 100 puta napisao i 500 puta rekao. Prema Europskom kvalifikacijskom okviru visoko se obrazovanje stje?e s najmanje tri godine postsrednjoškolskog obrazovanja i najviše ?etiri. I nakon toga imaš punu kvalifikaciju s kojom možeš biti predsjednik države ili Europske komisije, šef korporacije i bilo što drugo. Dakle, to je obrazovanje koje daje punu kvalifikaciju i pristup tržištu rada. I to je fundamentalna ideja Bolonje.

Cilj je na razini Europe uskladiti da puna kvalifikacija ne bude kra?a od tri godine, jer je tako u Engleskoj i sli?nim državama, i ne duže od ?etiri, jer je tako u Njema?koj, Hrvatskoj i Ma?arskoj.

E sad, ako netko svoj sustav želi izmijeniti i napraviti ga sli?nijim Englezima, i to je mogu?e. Ali naravno da to nitko živ ne može napraviti. I svatko tko je ?etverogodišnji program ugurao u trogodišnji, ustanovio je da im je tri godine premalo. Prema tome, radi se o temeljnoj startnoj besmislici. Odmah se trebalo proglasiti da je cilj o?istiti ?etverogodišnju diplomu te da ona daje iste ishode u?enja, kao i predbolonjska, a naš novi ‘Full time magisterij’ trebao je imati ishode u?enja kao što je davao stari predbolonjski magisterij, koji je trajao tri godine, a završavao se po deset godina i nakon toga dodati pravi doktorat, kojeg zapravo nikada nije bilo, nego su doktorate radili potencijalni asistenti te su ih radili po 10, 15 godina i to nakon što bi magistrirali i dobili posao na fakultetu.

Stoga smatram da je temelja pogreška što je odmah isfulirana prva diploma pa ona ne daje nikakvu kvalifikaciju. Pogledajte samo što fakulteti kažu da su ishodi u?enja nakon prve diplome. S obzirom na to da sam tada bio prodekan, jedino je politologija rekla, mi za ?etiri godine dajemo isto što je davala stara i idemo 4+1.

Kako to da je onda novinarstvo na FPZG-u išlo 3+2?Oni su rekli da im je dosta tri godine za obrazovanje novinara. Zašto su oni to tako procijenili, to je njihova stvar. Mislim kako bi bilo bolje da su išli 4+1.

Sloboda za u?enike: Sami ?e birati 14 sati predmeta tjedno
A funkcionira li u politologiji sada taj sistem?U politologiji to sigurno funkcionira na razini obrazovanja. Dakle naši ?etverogodišnji bolonjci nisu ništa slabije obrazovani od ?etverogodišnjih predbolonjaca. Mi garantiramo za to. Ali problem je u tome što su svi zakoni naštimani te je prva puna kvalifikacija tek magisterij, politolozi sa završene ?etiri godine se uop?e ne mogu javiti na dobar dio poslova, jer nisu za njih raspisani natje?aji.

Prema tome, kad se raspisuje natje?aj za srednjoškolskog profesora ti se ne možeš javiti s ?etverogodišnjom diplomom i re?i, ali ja sam stekao sva znanja, jer u natje?aju piše da moraš imati magisterij politologije.

Ni matematiku u srednjoj školi ne možeš predavati s preddiplomskim iz matematike. Dakle, moraš biti magistar matematike da bi djecu mogao u?iti korjenovanje. To je notorna besmislica. I ja to zovem ‘Antibolonjom’.

Je li onda Hrvatima sa završenim preddiplomskim studijem lakše prona?i posao u drugim zemljama Europske unije, nego li u Hrvatskoj?Apsolutno. Dakle mi sad u stvari kršimo Europski kvalifikacijski okvir i to samo na štetu naših gra?ana, jer svaki naš Baccalaureat može dobiti u Nizozemskoj posao koji ne može dobiti u Hrvatskoj. S našim zvanjima je lakše dobiti posao vani, jer se tamo raspisuju natje?aji za baccalaureate, koji se u Hrvatskoj raspisuju za magistre. To je diskriminacija prema vlastitim gra?anima.

Vi o tom problemu upozoravate ve? dugo pa nas interesira kakve su reakcije odgovornih. Jeste li dobili kakve komentare ili odgovore iz nadležnog Ministarstva ili drugih aktera?Upozoravam na kršenje prava ve? punih deset godina i nema nikog živog tko ne zna za to. Još je lako za mene, ali na to upozorava i Siniša Rodin, koji je bio šef katedre za europsko pravo. Kada upozoravam sa svoje pozicije, govorim kako je to besmisleno, da nema veze s politikama EU i sli?no. Ali Rodin je kao najve?i stru?njak za europsko pravo u državi govorio da se mi tu?emo s Europskim kvalifikacijskim okvirom. O tome se radi. Pogledajte Sinišine tekstove. On to sada ne može komentirati, jer je sudac Suda pravde Europske unije u Luksemburgu pa mu taj slu?aj može do?i na stol, jer sve to može završiti u Luksemburgu ako netko prijavi Hrvatsku da diskriminira strance koji se žele prijaviti na natje?aj s diplomom s kojom svuda u Europi mogu dobiti posao.

Rektor Boras: Studiranje nije jefitno, stipendije su današnja nužnost
I sam naziv prvostupnik je po vama problemati?an?Naravno. Jer ljudi koji imaju Bacchelor’s degree u Engleskoj, oni su visokoobrazovani. Pogledajte frontbench torijevaca i laburista. To su ljudi koji imaju baccalaureate. Tu i tamo netko ima magisterij ili doktorat. Prema tome, Bacchelr’s degree je trebalo prevesti kao diplome i da to bude diplomski studij. Nakon toga daješ magisterij, jer je Master magisterij i ništa drugo. Studij koji to radi se zove postdiplomski studij. Prema tome, imali bi diplomski studij, postdiplomski studij za magisterij i na kraju postdiplomski studij doktorat.

Ali naši su napravili genijalno stupidno rješenje pa su to nazvali preddiplomski, diplomski i postdiplomski i zato se tek nakon diplomskog studija dobiva prava diploma, koja se zove magisterij.

I tek kada dobiješ magisterij si u stvari stekao diplomu koja je postojala i sa ?etverogodišnjim programom. I umjesto da skratiš i ubrzaš stvari, oni su produžili studij s ?etiri na pet godina.

Ne kažem da se studij treba skratiti s ?etiri na tri i ne mislim da se on uop?e mogao skratiti, ali da smo samo napravili da nam ?etverogodišnji studij stvarno traje toliko, a ne sedam i pol, i da nam nakon ?etiri godine studij završi 75 posto, a ne 30 posto, mi bi napravili senzacionalnu reformu visokog obrazovanja.

Ideja je da možeš raditi sve poslove u struci nakon što završiš šestu razinu obrazovanja. To je Bolonja i Europski kvalifikacijski okvir. Ali ne samo to, nakon toga su uvedeni i Dublinski deskriptori i tamo je re?eno koju razinu znanja i ishode u?enja mora garantirati razina Bacchler’s degree, Master i razina Doktor. Iz toga se vidi da prva razina mora garantirati ono što je garantirala stara diploma. Oni to?no kažu što ?ovjek mora znati i kod mastera ti moraš biti na rubu proizvodnje novoga znanja i moraš se kreativno kretati u okviru svoje struke. To nikad nije bio cilj stare diplome i zbog toga se pravi bolonjski magisterij ne može uspore?ivati sa starom diplomom, jer ona uop?e nije morala bit kreativna. Moglo se diplomirati s dvadeset, trideset stranica prepri?avanja tekstova, bez ikakve kreativnosti.

Nisu li i danas diplomski radovi, koje pišemo za diplomski, odnosno magistarski, bazirani na prepri?avanju tekstova?Upravo to se sad doga?a i na magistarskim studijima. I sad smo napravili da se i stara diploma zove master. Odnosno novi radovi se zovu diplomski radovi, imaju sve opisnice onoga što zapravo spada na šestu razinu obrazovanja. I kako ?eš to zvati nego ‘Antibolonja’.

E sad, pitanje je jesu li to oni namjerno napravili. Je li rije? o konspiraciji Sveu?ilišta kako bi osigurali da država mora pla?ati petogodišnje obrazovanje i da ne može re?i, mi ?emo vam pla?ati samo Bacchler’s degree, jer je to dovoljno za punu kvalifikaciju.

Nisam siguran da je to napravljeno zbog toga, ali u svakom slu?aju je to bila osviještena ‘Antibolonja. Ljudi nisu bili takve budale da ne bi mogli interpretirati šest to?aka Bolonjskog procesa i onda pro?itati kasnije što je bilo u Berlinu ili Pragu. To su jako jednostavni dokumenti koje trebaju pro?itati politi?ari i ministri znanosti, me?usobno se dogovoriti i potpisati ih. Prema tome, nije da oni nisu imali pojma, ve? se naprosto namjerno dopustilo da se to napravi.

Mirela Holy: 'Bolonja' je uvedena nasilno u vrijeme mandata ministra Primorca
Tko je onda odgovoran za uvo?enje ‘Antibolonje’ u Hrvatskoj?Mislim da se tu uop?e ne može detektirati krivac. To je bio dogovor u kojem su svi sudjelovali. Mislim, znamo da su tad HDZ i Srpska demokratska stranka bili na vlasti i gurali obrazovnu politiku. Ali unutra su vam bili svi, kao što je i Sveu?ilište u Zagrebu, ali i ostala hrvatska sveu?ilišta.

Naravno da je najve?a odgovornost na ministru i ministarstvu koje je pogrešno postavilo cijelu reformu. Ali oni su je pogrešno postavili pod pritiskom sveu?ilišta, koja nisu htjela da se provede prava reforma.

Dakle, nije to greška zbog koje možeš re?i, kriv je Primorac i Uzelac. Oni su naravno odgovorni jer su kao ministarstvo mogli provesti pravu Bolonju i mogli su odmah re?i sveu?ilištima da nas se nepotrebno gura u, de facto, 5+0. To nitko nije službeno rekao. Mi smo to privatno ili javno govorili na skupovima, ali smo bili u velikoj manjini.

Velika ve?ina je govorila, što možeš napraviti za tri godine, to su ‘bakalari’ i njih nitko ne?e zaposliti. Pro?itajte što su fakulteti sami rekli da daje Bacchler’s degree.

Usporedno s tim se pokrenulo desetak privatnih škola. VERN, ZŠEM, ameri?ki Rochester. Neke od tih institucija su nekvalitetne ali mnoge nisu. Rocester koji je ozbiljna institucija tretira se kao da je visoka škola.. Ali pazite, diploma Rochester ima jednaku težinu u Europi, kao bilo koja diploma s fakulteta naših Sveu?ilišta. Osim toga, vi s Baccelore’s deegre VERN-a, koji traje tri godine, možete upisati bilo koji magisterij u Londonu. U Hrvatskoj ne možete. Zabranjeno je zakonom, jer je potpuno drugo zvanje i ne tretira se kao ravnopravno.

Europarlamentarac Vuljani?: Bolonja nije ?arobni štapi? i za nju treba novaca
Smatrate li da je krivo i uvo?enje podjele na stru?ne i sveu?ilišne studije?Da, to je posljedica tog binarnog sustava. Oni su stru?ni, mi smo sveu?ilišni. A jedno i drugo se zove baccalaureate. Pa cijeli sustav je o?ito postavljen besmisleno. I što se dogodi, on završi VERN i ode u Englesku na LSE. Nakon toga ima magisterij i s tim može upisati moj doktorat. I ne može ga se zaustaviti, jer ima ulaznu diplomu koja je po reputaciji i deset puta ja?a od našeg diplomskog studija. Naravno da ?emo ga mi primiti na doktorski studij. To se sad zove ‘pranje diploma’, ali to nije to, jer je cijeli sustav postavljen naglava?ke.

Prvo, ako ste mislili da sve te škole ne valjaju, zašto ste im uop?e dali dopusnice da rade. Trebalo je dati samo onima koji stvarno pružaju kvalitetno obrazovanje. A ako sve one stvarno pružaju obrazovanje, onda izjedna?ite taj sustav i nemojte pri?ati, zato što su privatni oni daju stru?no, a ovi jer su državni daju sveu?ilišno obrazovanje. Pa oni kao privatni mogu biti znanstveniji od sveu?ilišta.

Ne bi li, prema teoriji Bolonje, baccalareus novinarsta trebao bez problema upisivati magisterij politologije, dok u praksi studeni novinarstva na FPZG-u za upis magisterija na istom fakultetu moraju polagati razliku?Apsolutno, vi bi sa završenim preddiplomskim novinarstvom trebali mo?i upisivati bilo koji magisterij. Ali kod nas je sad problem jer se u novinarstvu išlo 3+2, a politologija 4+1 pa se mora zbog toga polagati razlika.

Ali ja bi sve, koji nakon tri godine novinarstva žele na magisterij politologije, automatski ubacivao na ?etvrtu godinu politologije i onda nema nikakvih poteško?a. Ali to nije tako u praksi. Nikad se to nije dalo nikome složiti, nego su uvedene neke razlike pa to nikada nije funkcionalno izvedeno.

Desetlje?e Bolonje u Hratskoj: Zašto nije ispunila o?ekivanja?
Što je sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanu, ?iji ?lanak 71. kaže da preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogu?nost zapošljavanja na odre?enim stru?nim poslovima?On je manifestno antibolonjski.

A kako bi se po vama sada sve to moglo popraviti?
Nikako. Pazite, baš sam prije parlamentarnih izbora napisao jedan tekst za Jutarnji list, koji po?inje re?enicom u kojoj naglašavam kako je Josipovi? za vrijeme svoje predizborne kampanje rekao da ?e trebati revidirati Bolonju.

Nakon toga ga je odmah napao bivši ministar Hrvoje Kraljevi? i optužio da je upravo on s kolegama upropastio reformu, jer su napisali krive zakone. Onda su se njih dvojica prepucavali u Jutarnjem listu, a nekoliko tjedana nakon toga je Mornar u intervjuu za N1 rekao da je Bolonjski proces potpuno propao i da se treba i?i na reformu reforme.

Ali tada je rekao i da mi pla?amo obrazovanje ljudima koji onda kasnije odu van pa da to treba nekako kontrolirati. I onda su svi sko?ili na tu re?enicu i nitko nije primijetio da je ministar izjavio kako je propala Bolonja. Što je 100 puta važnije. Me?utim, svima se u?inilo važnija ova druga izjava. To vam opisuje i klimu u Hrvatskom društvu. Mislim da niti jedna od politi?kih stranaka, koje su se kandidirale za parlament, nemaju u programima uspostavljanje prave Bolonje i otklanjanje disfunkcionalnosti ovog ‘bastardnog’ modela koji je križanac predbolonje i koji je, de facto, 5+0 s tim binarnim modelom sveu?ilišnih i stru?nih studija. Je li reforma visokog obrazovanja predmet spoticanja Mosta, HDZ-a I SDP-a u pregovorima o sastavu vlade. Moš si mislit.

Koliko je sustav besmislen pokazalo se tek kada smo postali dio EU, od kada svaka osoba s prvostupni?kom diplomom može oti?i van tražiti posao. Svi mladi ljudi su po?eli bježati glavom bez obzira, jer ve? imaju diplome. Ne znam kako zadržati nekoga tko ima zvanje s kojim se može zaposliti vani, a ne u Hrvatskoj. I sad se ?ude što mladi odlaze. Pa što napraviti?

Još kažu, tržište nije prepoznalo ‘Bakalare’. Pa da ste kojim slu?ajem ponudili punu kvalifikaciju od ?etiri godine i rekli, o?istili smo naš stari ?etverogodišnji studij, dajemo nova i upotrebljiva znanja i studenti ?e nam za ?etiri godine nau?iti ono što su i prije, a još ?e biti odmah i osposobljeni za posao, vraga tržište to ne bi prepoznalo. Rekli bi, evo ga, nova ?etverogodišnja pro?iš?ena i popravljena diploma. A sada tvrde da je tržište krivo što nije prepoznalo budalaštinu, a tržište je samo vidjelo da je reforma obrazovanja stvorila zvanja koja nitko živ nije tražio. I zato nije odgovorno tržište, ve? su odgovorni oni koji su kreirali proizvod koji nikome nije trebao.

Prema tome, trebalo je proizvesti ?etverogodišnju diplomu koja je po ishodima u?enja sli?na predbolonji. To bi tržište i svi ostali odmah prepoznali. Ja ovo sve pri?am od 2005. godine.

 

Tekst i fotografija: srednja.hr

Komentari

komentara


Više o