Europarlamentarci o terorizmu i postizbornoj situaciji u Hrvatskoj

array(2) { [0]=> int(62) [1]=> int(2249) }

Europska unija se od osnivanja nalazi u najturbulentnijem razdoblju koji bi mogao odrediti budućnost Europe i građana Europske unije.

Na medijskom seminaru u organizaciji hrvatskoga Ureda za informiranje u EP-u troje studnata s prijediplomskog studija Novinarstva VERN-a i troje studenata te mladih novinara TV Student s FPZG-a posjetili su najveću europsku instituciju Europski parlament u Strasbourgu gdje je masakr u Parizu stvorio potpuno novu atmosferu i promijenio dnevni red. S hrvatskim i stranim zastupnicima razgovarali su na temu terorizma, ali i postiborne situacije u Hrvatskoj.

Europska unija se od osnivanja nalazi u najturbulentnijem razdoblju koji bi mogao odrediti budućnost Europe i građana Europske unije.

Dok mediji pišu o stalnim prijetnjama ISIL-a, a društvene mreže „gore“ od teorija zavjere te o 3.svjetskom ratu, atmosfera u Europskom parlamentu koji treba donijeti odluku o konačnoj strategiji kojom će se spriječiti uništavanje liberalnog društva, čini se opuštenom. Zastupnici zemalja 28 članica Europske unije s osmijesima na licima koračaju hodnicima velike Louise Weiss zgrade u Strasbourgu. Znači li to da im je osmijeh na licu jedino oružje protiv zla koji ne bira metu zato što strategiju, na žalost, još uvijek nemaju? Ili su osmjesi izrazito jaka poruka i odgovor teroristima koji glasi da se Europa ne boji?

Biljana Borzan ističe potrebu da parlament radi što normalnije, da se ne osjeća strah jer kada bi, kaže, bilo suprotno, onda bi se pokazalo da su teroristi pobijedili i da ne funkcionira ni EP ni Europa više normalno.

Njezin stranački kolega Tonino Picula ističe da ova cijela situacija povlači mnoga pitanja o europskom projektu, njegovom stanju u kakvom se nalazi danas i da se moraju donijeti dalekosežne odluke kako bi se taj projekt, ne samo razvijao, nego i preživio.

Davor Stier smatra da je ovo trenutak kad se treba pokazati jedinstvo i spremnost da se svi zajedno zauzmu za obranu europskih vrijednosti, tolerancije i dijaloga u društvu.

Dubravka Šuica ne dvoji da su kad je osuda terorizma u pitanju svi zastupnici jedinstveni, međutim napominje kako ima razlika u razmišljanjima kako pristupati tom problemu.

Andrej Plenković tomu dodaje da Hrvatska kao odgovorna članica EU i NATO-a mora biti dio šire globalne koalicije u suzbijanju borbe protiv terorizma i u tom pogledu će Europski parlament imati čitav niz aktivnosti koje su usmjerene na pojačavanje kontrola vanjskih granica Europske unije, a isto tako i svih podataka koji se odnose na putnike u zračnom prometu.

Zastupnik Ivan Jakovčić smatra kako su Europskoj uniji potrebne konkretne odluke u ovomu trenutku. Istaknuo je kako Europi u nekim stvarima treba više sigurnosti u odnosu na suverenosti, jer mnoge države igrajući na suverenost zaboravljaju na sigurnost. Također ističe kako zemlje članice EU moraju dijeliti informacije koje se zbog ljubomore koja se osjeti čak i među službama ne dijeli dovoljno i zbog toga se ne zna što se točno događa na teritoriju Europske unije.

Dosta je tragična činjenica da zemlje članice međusobno ne surađuju, smatra Jozo Radoš. Dakle potpuno su otvorene, dodaje, imaju jedinstven granični prostor, imaju Schengen, a njihove policije i njihove obavještajne agencije zapravo ne surađuju u izmjeni informacija, to je nešto što je apsolutno nedopustivo.

Ivana Maletić stoga smatra da se treba integriranije donositi odluke o tomu kako zaštititi Europu, ali ističe da to nije samo europski problem, već problem cijeloga svijeta.

Mišljenja su na površini usuglašena, međutim, očigledno je kako Unija još uvijek nije realizirala strategiju koju je davnih dana trebala razviti.

Najmlađi zastupnik u Europskom parlamentu, Andrey Novakov objasnio je kako je pravi problem iz kojeg se rađa terorizam u mladim izmanipuliranim ljudima koji se zbog osjećaja nesvrstanosti ne osjećaju djelom europskog društva i zbog toga se priklanjaju radikalnim skupinama. Prvenstveno se treba usmjeriti na pomoć u društvenoj regrutaciji tih mladih ljudi inače će teroristi postići svoj cilj, a to je priklanjanje sve većeg broja ljudi na njihovu stranu.

Kad je riječ o postizbornoj situaciji u Hrvatskoj svi zastupnici su očekivano podrška svojim pregovaračkim timovima. Na pitanje o tijeku pregovora o sastavljanju Vlade nakon izbora i svojevrsnog, pa i medijskog pritiska, da se to treba napraviti što prije, Jozo Radoš kaže „da Vladu treba sastaviti u razumnom roku. Naime, nakon objave o valjanosti potvrde Ustavnog suda, postoji 20 dana za konstituiranje vlasti i mislim da je to što se vremena tiče dovoljno i logično je da u tom vremenu vlada bude sastavljena. Problem je u tome što je pitanje na kojim osnovama. Neki zahtjevi koji su se spominjali u tim pregovorima, jedno iznenađenje, ali zapravo manja stranka pokušava prisiliti dvije velike da koaliraju. To je prilično neobično. Neke vrlo važne teme zapravo nisu niti dodirnute, recimo gospodarska situacija, javni dug, stabilizacija hrvatskoga budžeta. Ono što sam uspio pročitati o pravosuđu je potpuno krivo, obrazovanje se gotovo ne spominje, neke mjere monetarne politike čini mi se nisu moderne, nisu dobre. Dakle, važno je da taj dogovor bude kvalitetan i da budemo imali stabilnu vladu, a vrijeme pri tomu nije problem, zato što je vrijeme definirano našim najvišim dokumentima.“

Davor Škrlec kaže da je „njegov osobni utisak da je MOST u predizbornom periodu gledao ORAHove politike, što veli, na žalost birači nisu prepoznali. Smatra da su im neki zahtjevi nerealni. Govoreći o reformama na područjima na kojima se smatra kompetentnim, a to su energetika i zaštita okoliša i znanost i obrazovanje, „reforme koje se zahtijevaju jesu dobre jer znam da ih mi imamo u našim politikama, ali su neprovediv u rokovima koji se zapravo postavljaju za njihovu provedbu. To znači da bi se Hrvatska vjerojatno trebala zadužiti za još toliko koliko se do sada zadužila da bi to napravili zbilja u tom roku jer ako idemo na što kraće rokove, onda trebamo imati što više novaca. Da li će se dogoditi koja koalicija ili će se prije toga oni zapravo na neki način rasformirati pa otići u lijevu ili desnu koaliciju, to ćemo vidjeti. Na žalost ako se to dogodi, onda zapravo prvo, neće ispuniti obećanja koja su dali svojim biračima, o nekakvoj velikoj koaliciji ne vjerujem da je Hrvatska u ovom trenutku zrela. Dakle, meni se realno čini da bi se mogli lako dogoditi nekakvi prijevremeni izbori.“

Ivan Jakovčić misli „da bi za Hrvatsku dobro rješenje po uzoru na Njemačku ili Austriju bila velika koalicija i u tom kontekstu vjeruje da ono što predlaže MOST, predlaže iskreno i nešpekulativno. Koliko je takva koalicija realna, to je već drugo pitanje. Kako će završiti? Pretpostavljam da će završiti tako da će MOST otići na jednu stranu, većim dijelom, možda neće svi otići, otpast će možda neki, ali će neki otići na jednu stranu i formirat će se neka vlada, ja mislim da će to biti rješenje u ovom trenutku.“

Dubravka Šuica ističe „da je činjenica da je nezavisna lista MOST dobila solidan broj mandata, ali i da su i oni i Domoljubna kolacijia zapravo vodili kampanju protiv aktualne vlade i stoga bi nekako bilo logično da MOST i HDZ uspostave koaliciju. Na tome se radi vrlo ozbiljno ovih dana, vode se pregovori, ekspertni timovi vode pregovore po nizu tema i mi očekujemo nakon svih tih pregovora da će se sjest za stol i odlučiti, ali u svakom slučaju u ovom trenutku ipak je sudbina Hrvatske u rukama MOSTA. To moram reći, što je odluka hrvatskih građana i birača i to je jednostavno tako u ovom trenutku. Teško mogu prejudicirati, ali očekujem ipak odluku prema HDZ-u I Domoljubnoj koaliciji, a ne prema SDP-u.“

Andrej Plenković dodaje „da podržavaju svoje kolege u pregovorima, smatramo da ima puno dodirnih točaka u osnovnim crtama programa Domoljubne koalicije i onoga što je predstavio MOST. Nadam se da ćemo naći zajednički nazivnik. Važno je, smatra, da ovi postizborni razgovori ne traju predugo.“

Marijana Petir razumije ulogu u kojoj se MOST našao kao nova politička opcija i nada se da će odabrati ono što je najbolje za Hrvatsku, a ne za njih osobno.
Sve intervjue iz Strasbourga možete pogledati na našem Vimeo kanalu: https://vimeo.com/tvstudent

Tekst: večernji.hr

Komentari

komentara