Europarlamentarci o terorizmu i postizbornoj situaciji u Hrvatskoj

array(2) { [0]=> int(62) [1]=> int(2249) }

Europska unija se od osnivanja nalazi u najturbulentnijem razdoblju koji bi mogao odrediti budu?nost Europe i gra?ana Europske unije.

Na medijskom seminaru u organizaciji hrvatskoga Ureda za informiranje u EP-u troje studnata s prijediplomskog studija Novinarstva VERN-a i troje studenata te mladih novinara TV Student s FPZG-a posjetili su najve?u europsku instituciju Europski parlament u Strasbourgu gdje je masakr u Parizu stvorio potpuno novu atmosferu i promijenio dnevni red. S hrvatskim i stranim zastupnicima razgovarali su na temu terorizma, ali i postiborne situacije u Hrvatskoj.

Europska unija se od osnivanja nalazi u najturbulentnijem razdoblju koji bi mogao odrediti budu?nost Europe i gra?ana Europske unije.

Dok mediji pišu o stalnim prijetnjama ISIL-a, a društvene mreže „gore“ od teorija zavjere te o 3.svjetskom ratu, atmosfera u Europskom parlamentu koji treba donijeti odluku o kona?noj strategiji kojom ?e se sprije?iti uništavanje liberalnog društva, ?ini se opuštenom. Zastupnici zemalja 28 ?lanica Europske unije s osmijesima na licima kora?aju hodnicima velike Louise Weiss zgrade u Strasbourgu. Zna?i li to da im je osmijeh na licu jedino oružje protiv zla koji ne bira metu zato što strategiju, na žalost, još uvijek nemaju? Ili su osmjesi izrazito jaka poruka i odgovor teroristima koji glasi da se Europa ne boji?

Biljana Borzan isti?e potrebu da parlament radi što normalnije, da se ne osje?a strah jer kada bi, kaže, bilo suprotno, onda bi se pokazalo da su teroristi pobijedili i da ne funkcionira ni EP ni Europa više normalno.

Njezin strana?ki kolega Tonino Picula isti?e da ova cijela situacija povla?i mnoga pitanja o europskom projektu, njegovom stanju u kakvom se nalazi danas i da se moraju donijeti dalekosežne odluke kako bi se taj projekt, ne samo razvijao, nego i preživio.

Davor Stier smatra da je ovo trenutak kad se treba pokazati jedinstvo i spremnost da se svi zajedno zauzmu za obranu europskih vrijednosti, tolerancije i dijaloga u društvu.

Dubravka Šuica ne dvoji da su kad je osuda terorizma u pitanju svi zastupnici jedinstveni, me?utim napominje kako ima razlika u razmišljanjima kako pristupati tom problemu.

Andrej Plenkovi? tomu dodaje da Hrvatska kao odgovorna ?lanica EU i NATO-a mora biti dio šire globalne koalicije u suzbijanju borbe protiv terorizma i u tom pogledu ?e Europski parlament imati ?itav niz aktivnosti koje su usmjerene na poja?avanje kontrola vanjskih granica Europske unije, a isto tako i svih podataka koji se odnose na putnike u zra?nom prometu.

Zastupnik Ivan Jakov?i? smatra kako su Europskoj uniji potrebne konkretne odluke u ovomu trenutku. Istaknuo je kako Europi u nekim stvarima treba više sigurnosti u odnosu na suverenosti, jer mnoge države igraju?i na suverenost zaboravljaju na sigurnost. Tako?er isti?e kako zemlje ?lanice EU moraju dijeliti informacije koje se zbog ljubomore koja se osjeti ?ak i me?u službama ne dijeli dovoljno i zbog toga se ne zna što se to?no doga?a na teritoriju Europske unije.

Dosta je tragi?na ?injenica da zemlje ?lanice me?usobno ne sura?uju, smatra Jozo Radoš. Dakle potpuno su otvorene, dodaje, imaju jedinstven grani?ni prostor, imaju Schengen, a njihove policije i njihove obavještajne agencije zapravo ne sura?uju u izmjeni informacija, to je nešto što je apsolutno nedopustivo.

Ivana Maleti? stoga smatra da se treba integriranije donositi odluke o tomu kako zaštititi Europu, ali isti?e da to nije samo europski problem, ve? problem cijeloga svijeta.

Mišljenja su na površini usuglašena, me?utim, o?igledno je kako Unija još uvijek nije realizirala strategiju koju je davnih dana trebala razviti.

Najmla?i zastupnik u Europskom parlamentu, Andrey Novakov objasnio je kako je pravi problem iz kojeg se ra?a terorizam u mladim izmanipuliranim ljudima koji se zbog osje?aja nesvrstanosti ne osje?aju djelom europskog društva i zbog toga se priklanjaju radikalnim skupinama. Prvenstveno se treba usmjeriti na pomo? u društvenoj regrutaciji tih mladih ljudi ina?e ?e teroristi posti?i svoj cilj, a to je priklanjanje sve ve?eg broja ljudi na njihovu stranu.

Kad je rije? o postizbornoj situaciji u Hrvatskoj svi zastupnici su o?ekivano podrška svojim pregovara?kim timovima. Na pitanje o tijeku pregovora o sastavljanju Vlade nakon izbora i svojevrsnog, pa i medijskog pritiska, da se to treba napraviti što prije, Jozo Radoš kaže „da Vladu treba sastaviti u razumnom roku. Naime, nakon objave o valjanosti potvrde Ustavnog suda, postoji 20 dana za konstituiranje vlasti i mislim da je to što se vremena ti?e dovoljno i logi?no je da u tom vremenu vlada bude sastavljena. Problem je u tome što je pitanje na kojim osnovama. Neki zahtjevi koji su se spominjali u tim pregovorima, jedno iznena?enje, ali zapravo manja stranka pokušava prisiliti dvije velike da koaliraju. To je prili?no neobi?no. Neke vrlo važne teme zapravo nisu niti dodirnute, recimo gospodarska situacija, javni dug, stabilizacija hrvatskoga budžeta. Ono što sam uspio pro?itati o pravosu?u je potpuno krivo, obrazovanje se gotovo ne spominje, neke mjere monetarne politike ?ini mi se nisu moderne, nisu dobre. Dakle, važno je da taj dogovor bude kvalitetan i da budemo imali stabilnu vladu, a vrijeme pri tomu nije problem, zato što je vrijeme definirano našim najvišim dokumentima.“

Davor Škrlec kaže da je „njegov osobni utisak da je MOST u predizbornom periodu gledao ORAHove politike, što veli, na žalost bira?i nisu prepoznali. Smatra da su im neki zahtjevi nerealni. Govore?i o reformama na podru?jima na kojima se smatra kompetentnim, a to su energetika i zaštita okoliša i znanost i obrazovanje, „reforme koje se zahtijevaju jesu dobre jer znam da ih mi imamo u našim politikama, ali su neprovediv u rokovima koji se zapravo postavljaju za njihovu provedbu. To zna?i da bi se Hrvatska vjerojatno trebala zadužiti za još toliko koliko se do sada zadužila da bi to napravili zbilja u tom roku jer ako idemo na što kra?e rokove, onda trebamo imati što više novaca. Da li ?e se dogoditi koja koalicija ili ?e se prije toga oni zapravo na neki na?in rasformirati pa oti?i u lijevu ili desnu koaliciju, to ?emo vidjeti. Na žalost ako se to dogodi, onda zapravo prvo, ne?e ispuniti obe?anja koja su dali svojim bira?ima, o nekakvoj velikoj koaliciji ne vjerujem da je Hrvatska u ovom trenutku zrela. Dakle, meni se realno ?ini da bi se mogli lako dogoditi nekakvi prijevremeni izbori.“

Ivan Jakov?i? misli „da bi za Hrvatsku dobro rješenje po uzoru na Njema?ku ili Austriju bila velika koalicija i u tom kontekstu vjeruje da ono što predlaže MOST, predlaže iskreno i nešpekulativno. Koliko je takva koalicija realna, to je ve? drugo pitanje. Kako ?e završiti? Pretpostavljam da ?e završiti tako da ?e MOST oti?i na jednu stranu, ve?im dijelom, možda ne?e svi oti?i, otpast ?e možda neki, ali ?e neki oti?i na jednu stranu i formirat ?e se neka vlada, ja mislim da ?e to biti rješenje u ovom trenutku.“

Dubravka Šuica isti?e „da je ?injenica da je nezavisna lista MOST dobila solidan broj mandata, ali i da su i oni i Domoljubna kolacijia zapravo vodili kampanju protiv aktualne vlade i stoga bi nekako bilo logi?no da MOST i HDZ uspostave koaliciju. Na tome se radi vrlo ozbiljno ovih dana, vode se pregovori, ekspertni timovi vode pregovore po nizu tema i mi o?ekujemo nakon svih tih pregovora da ?e se sjest za stol i odlu?iti, ali u svakom slu?aju u ovom trenutku ipak je sudbina Hrvatske u rukama MOSTA. To moram re?i, što je odluka hrvatskih gra?ana i bira?a i to je jednostavno tako u ovom trenutku. Teško mogu prejudicirati, ali o?ekujem ipak odluku prema HDZ-u I Domoljubnoj koaliciji, a ne prema SDP-u.“

Andrej Plenkovi? dodaje „da podržavaju svoje kolege u pregovorima, smatramo da ima puno dodirnih to?aka u osnovnim crtama programa Domoljubne koalicije i onoga što je predstavio MOST. Nadam se da ?emo na?i zajedni?ki nazivnik. Važno je, smatra, da ovi postizborni razgovori ne traju predugo.“

Marijana Petir razumije ulogu u kojoj se MOST našao kao nova politi?ka opcija i nada se da ?e odabrati ono što je najbolje za Hrvatsku, a ne za njih osobno.
Sve intervjue iz Strasbourga možete pogledati na našem Vimeo kanalu: https://vimeo.com/tvstudent

Tekst: ve?ernji.hr

Komentari

komentara