Entuzijazam + rad + umrežavanje + suradnja = ključ uspješnog financiranja znanosti!

Znanstvenici, popularizatori znanosti, poduzetnici i komunikacijski stručnjaci ponovno su se okupili kako bi raspravljali o tome imaju li hrvatske tvrtke interesa ulagati u projekte (populariazacije) znanosti i koji kriteriji presuđuju u korist pojedinog projekta. Organizatori: Institut Ruđer Bošković (IRB), Udruga Profesor Baltazar, projekt „Znanstveni edukativno-zabavni centar’ (ZEZ) i popularno znanstvena radijska emisija „Znanost na eteru“.

Podnaslov panelice – Male tajne velikih majstora, dobar je opis atmosfere koja je vladala zagrebačkim Multimedijalnim centrom na žustroj večerašnjoj diskusiji. Majstori poput matematičara Tonija Miluna, popularnog ‘online’ profesora i njegova PR stručnjaka, Nikole Mujdžića, otkrili su koji je ‘recept’ za uspjeh (znanstvenog) projekta i privlačenje donacija. Iako na početku nisu imali jasnu viziju projekta, ogromnom količinom entuzijazma i rada, ali i timom ljudi od kojih svatko radi ono u čemu je najbolji, uspjeli su ‘izgurati’ sjajan projekt.

Da su dijalog i umrežavanje i više nego potrebni u znanstveno-gospodarskoj komunikaciji, naglasio je i inozemni gost panelice, Kim Gladstone Herlev, zamjenik izvršnog direktora znanstvenog centra Experimentarium iz Danske.

”Dijalog je taj koji je generator u procesu ‘fundraisinga’. On potencira nove ideje jer u ‘fundraisingu’ nema gotovih rješenja. Mi ne dolazimo s gotovim projektnim paketom niti pred institucije nit pred poduzetnike, mi ih od prvotne ideje zajedno razvijamo i prilagođavamo i to je ono ključno.” – zaključio je Herlev.

Za uspješan fundraising dijalog i umrežavanje neizbježni su

Ono što u Hrvatskoj još nije ustaljeno kao praksa, za razliku od razvijenih zemalja jest financiranje znanstvenih projekata iz privatnog, a ne samo državnog sektora. Većina tvrtki koje posluju u Hrvatskoj tek počinje uočavati važnost ulaganja u znanstvena istraživanja i nove tehnologije. „Jedno od osnovnih pravila koje treba uzeti u obzir prilikom osmišljavanja određenog projekta jesu društvena i tržišna potreba za određenim projektom jer će tako projekt biti prepoznat od strane potencijalnih sponzora“, izjavio je Nikola Francetić, operativni direktor HT-a.

Rasprava se zahuktala prozivanjem nadležnih institucija i negodovanjem zbog kriterija koji izjednačavaju humanitarne i popularizacijske projekte te prozivanjem tvrtki orijentiranih isključivo na profit, zanemarujući pritom društvenu korisnost pojedinog projekta. Također, istaknuto je da javni sektor prilikom raspisivanja natječaja mora imati jasnu viziju o tome što želi postići i imali odgovornu osobu koja će procijeniti projekte predložene za financiranje. ”Nije dovoljno podijeliti male, jednake iznose i tako ‘kupiti’ mir – možda ne bi bilo loše preporučiti da se neki projekti udruže.” – bio je prijedlog upućen s tribina.

Da hrvatske tvrtke imaju interesa ulagati u projekte popularizacije znanosti i znanstvenih istraživanja, složili su se panelisti, ali i publika. Ipak, gosti su dodali kako je ovo tek početak i da su umrežavanje i suradnja nešto na čemu treba još puno raditi. Umrežavanje i suradnja popularizatora znanosti jednostavna su računica – na taj način zajedno mogu imati puno jači utjecaj i biti konkuretniji prilikom dobivanja financijskih sredstava za pojedini (znanstveni) projekt.

Projektom Znanost je IN u javnost je odaslana jasna poruka

”Otvorili smo brojna pitanja i na većinu dobili odgovore. S nekim smo odgovorima zadovoljni više, a s nekima manje. Međutim, vjerujemo da smo poslali jasnu poruku – više dijaloga i suradnje umjesto prozivanja i negodovanja princip je kojeg još nismo usvojili, a trebali bi ukoliko želimo ozbiljnije rezultate.” – zaključili su organizatori projekta Znanost je IN na posljednjoj panelici.

Projektom Znanost je IN u sklopu ciklusa radionica i panel rasprava pokušali su doprinijeti popularizaciji znanosti i osvijestiti probleme koji se vežu uz obrazovanje i znanost. Nastojali su ukazati na problem nepostojanja nacionalnog prograna za rad s nadarenom djecom, malog broja studija znanstvene komunikacije koji bi mlade znanstvenike naučio kako komunicirati prema javnosti te suštinskim problemom financiranja znanstvenih projekata.

Projekt Znanost je IN održao se uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a pod pokroviteljstvom Sveučilišta u Zagrebu i Grada Zagreba. Partneri su projekta: CARNeta, Institut sinergije znanosti i društva (ISZD), Kongresni ureda Turističke zajednice Grada Zagreba, Kultura promjene Studentskog centra u Zagrebu, Međunarodni institut znanosti i obrazovanja (MIZO), Udruge Kreatom i Klubu studenata PMF-a ‘Ćumez’.

Fotogalerija: radionica i panel-diskusija Gospodarstvo i znanost

Komentari

komentara



Više o