“Direktna demokracija može se ostvariti”

 

„Bez pojedinaca nema ni društva, i oni su važni akteri!“, istaknuo je Smári McCarthy u svojoj prezentaciji Demokratska likvidnost, kojom je otvorio prvi panel konferencije. Svi bi trebali biti uključeni u demokraciju i politički život onoliko koliko to sami žele, bez pritiska na veću ili manju uključenost. Osvrnuvši se na to spominje delegirani glas, to jest prijenos prava na osobu od povjerenja koja bi ga iskoristila. Baš zato bi trebao biti opcija pri glasanju, kao i tradicionalne dvije, sudjelovanje u izborima, kada se izjašnjava zaokruživši da ili ne, ili apstiniranje, odnosno suzdržanost od glasanja. Upozorava na bitan problem moderne demokracije, nedostatak likvidnosti i uključivanje građana u stalno kretanje politike, ne samo na izborima (lokalnim, regionalnim, nacionalnim).

Panel je nastavljen prezentacijom Amy O´Donnell, koja je svoj fokus izlaganja stavila na mobilne platforme. Njima bi se uštedilo vrijeme i novac. Njezina organizacija FrontlineSMS nudi besplatan software koji ne zahjeva internet konekciju, te naplaćuje jedino cijenu tekstualne poruke. O’ Donnell je navela da tehnologija predstavlja mali dio u izbornom sustavu, te stavila naglasak na komunikaciju i povratnu informaciju glasača. Komunikacija preko mobitela je intimna i pruža mogućnost za prikupljanje istinitih podataka koje odražavaju pravo stanje te glasovanje preko mobitela utječe na promjene u društvu. Dodala je da se tehnologijom postiže napredak koji dovodi do stvaranja civilnog društva.

Nakon prezentacija inozemnih predavača, raspravu su nastavili naši stručnjaci. Peđa Grbin, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav rekao je kako direktna demokracija nije nužno bolja od predstavničke. Direktna bi trebala postojati uz predstavničku, a ne sama po sebi. Ono što je na papiru najdemokratičnije u praksi nije uvijek tako, čega smo i sami svjesni. Dodaje da se više pažnje treba usmjeriti na lokalnu samoupravu. Ministar uprave, Arsen Bauk, govorio je kako bi u RH trebalo definirati teme za koje se može raspisati referendum te za koje ne, osvrnuvši se na Zakon o Refrendumu. Spomenuo je i potrebu za rješenjem problema malog broja izlaska birača na izbore. Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Robert Podolnjak, tvrdi kako se građanima treba dati uloga u donošenju i mijenjanju ustava, jer se upravo pri njegovom mijenjanju zaboravlja na interes građana. Stavlja naglasak na demokratizaciju demokracije koja pretpostavlja veću i aktivniju ulogu građana. U Hrvatskoj se referendum održava samo kada je pitanje ulazak ili izlazak iz nekog saveza, ali ne i za druga bitna pitanja. Poput Grbina, smatra da je ključna lokalna razina i što veća uključenost u lokalnu demokraciju. Hrvoje Jurić, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, tvrdi kako sistem u kojem mi živimo zapravo i nije demokracija, već svojevrsna parodija demokracije. Smatra kako se treba zamjeniti cijeli sustav u njega dodati više referenduma,a osvrnuo se i na stanovništvo koje se ne koristi internetom. I njima je potrebna edukacija i participacija u direktnoj demokraciji. Navodi kako internet nije medij putem kojeg se takva demokracija može najbolje ostvariti. Naime, 30% ljudi u Hrvatskoj ne koristi se internetom. Svi bi građani trebali biti uključeni u stvaranje demokracije, ali oni ne mogu biti aktivni tako da ih se prisili da koriste internet, ukoliko to inače ne rade. Stoga, trebalo bi djelovati u međuvremenu, a ne u nekom drugom vremenu. Rješavati sadašnje stanje umjesto da se konstantno unaprijeđuje budućnost. Kao bitne navodi sfere edukacije i medija, koje oblikuju javno mnijenje. U njihovoj promjeni treba djelovati revolucionarno kako bi živjeli u zajedništvu i solidarnosti, i time pružili bolje temelje za direktnu demokraciju. Prema njemu ona nije utopija te se može ostvariti ukoliko se pronađu odgovarajuće forme osvještavanja i aktiviranja.. Trebalo bi ponuditi nove forme institucionalizacije, revitalizirati pojam zajedništva i solidarnosti koje je poništavano od strane vladajuće elite.

Piše: Ina Bilić

Komentari

komentara


Više o